Ono što je napravio Putin, potpuno isto učinjeno je i u Gruziji. U sekundi je došlo do kaosa

Opasna politička kriza trese Gruziju i u utorak se nekoliko tisuća ljudi okupilo u blizini zgrade parlamenta na aveniji Rustaveli u Tbilisiju. Policija je počela rastjeravati prosvjednike, upotrijebivši protiv njih suzavac i vodene topove, a oni su uzvratili bocama, vatrometom i Molotovljevim koktelima. Nakon ponoći po lokalnom vremenu, prosvjednici su pokušali provaliti u zgradu parlamenta, a uhapšeno ih je 66.

A sve jer su vlasti na čelu sa strankom Gruzijski san odlučile donijeti zakon "O transparentnosti stranog utjecaja", koji predviđa da se nevladine organizacije (NVO) i mediji koji se financiraju iz inozemstva moraju upisati u poseban registar kao "agenti stranog utjecaja". Gruzijske nevladine organizacije i mediji oštro su kritizirali projekt - smatraju da vlasti pokušavaju učiti iz ruskog iskustva u obračunu sa "stranim agentima" i ugrožavaju slobodu govora u zemlji. Prijedlog zakona zabrinjava i Zapad - SAD i Europska unija upozoravaju Gruziju da će usvajanjem takvog zakona izgubiti mogućnost dobivanja statusa kandidata za EU i ulaska u NATO.

Najpoznatiji Zakon o stranim agentima na snazi je u Rusiji i koristi se za ocrnjivanje protivnika, novinara i boraca za ljudska prava koje režim Vladimira Putina optužuje da se bave aktivnostima koje se financiraju iz inozemstva. ‘Strani agenti‘ podvrgnuti su brojnim pritiscima, protiv njih se vode dugi procesi, prijete im sankcije i zatvor i svoj status dužni su navesti u svim objavama.

Sada se isto događa u Gruziji. Vlast predlaže stvaranje registra "stranih agenata" u Gruziji u kojem će biti navedeni svi nekomercijalni pravni subjekti i mediji koji se s više od 20 posto financiraju iz inozemstva. Osim tekućeg izvješćivanja poreznoj inspekciji, takve organizacije bit će dužne godišnje podnijeti Državnoj agenciji za javne registre zasebnu financijsku deklaraciju, a agencija će potom sastaviti popis "stranih agenata".

Gruzijci tvrde da su u izradi tog prijedloga zakona koristili američko iskustvo, ali Ned Price, službeni predstavnik State Departmenta, odgovorio je da se prijedlog zakona "temelji na sličnim ruskim i mađarskim zakonima, a ne na FARA ili bilo kojem drugom američkom zakonu". Na to je, 22. veljače, predložen još drastičniji zakonski prijedlog prema kojem status "agenata stranog utjecaja" neće imati samo mediji i nevladine organizacije, nego i sve fizičke i pravne osobe koje primaju sredstva iz inozemstva. U slučaju kršenja zakona, odbijanja registracije ili kašnjenja s njom, pojedinci se kažnjavaju kaznom zatvora do pet godina, a pravne osobe novčanom kaznom.

Već 28. veljače, 63 gruzijska medija objavila su zajedničku izjavu da odbijaju biti upisani u registar "agenata stranog utjecaja", a isto su napravile brojne NVO, koje su upozorile da je zakon o stranim agentima "antidemokratski, protuustavan, ograničava ljudska prava i diskriminira javne organizacije i medije". Pridružila im se i opozicija, a onda je i gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili izjavila da kategorički ne podržava zakon jer će otuđiti Gruziju od Europe. "Neću ulaziti u raspravu o ovom zakonu. Uložit ću veto!" - rekla je Zurabišvili.

Unatoč prosvjedima, parlament je u utorak oko 20 sati po lokalnom vremenu usvojio prijedlog zakona u prvom čitanju, a u petak bi trebao konačno usvojiti zakon "O transparentnosti stranog utjecaja". U zgradi su se potukli zastupnici vlasti i oporbe, a vani su se okupili bijesni demonstranti koji su nosili transparente s parolama "Ne ruskom zakonu", "Ruski san", "Rusi" i "Robovi", a razvili su i zastave Europske unije i Gruzije. S obzirom na to da većinu zastupničkih mjesta drži Gruzijski san, zakon će najvjerojatnije proći i treće čitanje. Predsjednica Salome Zurabišvili može uložiti veto, kao što je obećala, ali to vjerojatno neće promijeniti situaciju. Naime, parlament ima pravo poništiti predsjednički veto.