U Siriji započinje novo poglavlje, a Sjedinjene Države nastoje spriječiti da Islamska država (ISIS) ponovo stekne značajnu ulogu. Iako ISIS više ne drži velike teritorijalne enklave, ostaci te organizacije djeluju kroz manje pobunjeničke skupine, osobito u središnjoj i istočnoj Siriji.
Zbog toga je SAD pokrenuo niz zračnih napada na ciljeve ISIS-a, a američke trupe, oko 900 vojnika, ostat će u istočnom dijelu zemlje da bi spriječile naoružanu terorističku skupinu da iskoristi političke promjene za jačanje svojih redova ili povrat teritorijalne kontrole. Poseban izazov predstavljaju zatvori pod kurdskom kontrolom, u kojima se nalazi oko 12.000 zarobljenika ISIS-a, čije bi oslobađanje moglo značajno povećati opasnost. Postoji rizik da će Donald Trump nakon ulaska u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca povući trupe iz Sirije, što bi Kurde ostavilo u ranjivoj poziciji jer bi morali zadržati kontrolu nad logorima i obraniti svoje teritorije od potencijalnih napada Islamista.
- ISIS još uvijek ima ćelije spavača koje su povremeno vrlo aktivne. Pokušat će napasti zatvore da bi oslobodili svoje zatvorenike, izjavila je kurdska političarka Ilham Ahmed, članica Sirijskog demokratskog vijeća, za novine The National.
Glasnogovornik SDF-a (Sirijske demokratske snage) upozorio je i na mogućnost daljnjih napada prema strateškim područjima poput grada Kobanija.
Islamska država, poznata i kao ISIS, ISIL ili Daesh, nastala je iz ostataka al-Qa‘ede u Iraku pod vodstvom Abu Musaba al-Zarqawija 2003. godine. U Siriji je također od 2012. djelovao Jabhat al-Nusra (Fronta obrane), podružnica al-Qa‘ede nastala u vrijeme Sirijskog građanskog rata. Iako su dvije skupine imale zajedničke ciljeve, uključujući globalni islamski kalifat, Jabhat al-Nusra je ‘suptilniji i podmukliji od ISIS-a‘ te ga je teže obuzdati ili poraziti jer koristi elitnu vojnu silu da bi pridobio saveznike među sirijskom oružanom oporbom, kako u analizi ističe Institut za proučavanje rata. Jedno je vrijeme Jabhat al-Nusrom zapovijedao Abu Mohamed al-Golani, sada vođa militantne skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTŠ), koja je pokrenula ofenzivu koja je dovela do pada Bašara al-Asada. S vremenom se HTŠ ideološki distancirao od ISIS-a, a sukobi između tih dviju skupina postali su intenzivniji u godinama koje su uslijedile.
Nakon privremenog poraza od strane američkih trupa, ISIS je ponovo ojačao 2011. iskorištavajući političku i sigurnosnu nestabilnost u Iraku i Siriji. Na svom vrhuncu 2014. godine, ISIS je kontrolirao trećinu Sirije i 40 posto Iraka, upravljajući područjem na kojem je živjelo oko 10 milijuna ljudi. Tijekom tog razdoblja, organizacija je provodila brutalne metode represije i širila svoju ideologiju putem sofisticirane propagande, privlačeći mnoge strane borce.
Do prosinca 2017. ISIS-ov kalifat izgubio je 95 posto svog teritorija, uključujući ključne gradove Mosul u Iraku i Raqqu u Siriji, koji su bili njegova najveća uporišta. Premijer Iraka Haider al-Abadi proglasio je pobjedu nad ISIS-om u Iraku, no organizacija je nastavila inspirirati i izvoditi napade širom svijeta, uključujući Pariz, New York i London.
Godine 2018. kampanja protiv ISIS-a fokusirala se na istočnu Siriju. Sirijske demokratske snage, savez Kurda i Arapa podržan od SAD-a, postupno su oslobađale ključne položaje koje je kontrolirao ISIS. U 2019. godini SDF je, uz pomoć američkih snaga, porazio posljednju teritorijalnu enklavu ISIS-a u Baghouzu u istočnoj Siriji. Nakon poraza, mnogi pripadnici ISIS-a završili su u zatvorima i logorima u sjeveroistočnoj Siriji, gdje se nalaze i danas.
Iako Islamska država više ne kontrolira teritorijalne posjede, nastavlja s djelovanjem u obliku podzemnih aktivnosti, koncentrirajući se na pustinjskim područjima poput Deir ez-Zora, Raqqe i Homsa.
Prema izvješću International Crisis Groupa iz 2022., ISIS djeluje u četiri ključne zone u Siriji: u pustinji se navodno nalazi glavna operativna baza, gdje se regrutiraju i obučavaju novi članovi; na sjeveroistoku zemlje teroristi ciljaju lokalnu upravu da bi destabilizirali regiju; na sjeverozapadu zemlje nalaze se skrovišta; a središnju Siriju koriste za premještanje svojih boraca i zaliha. Izvješće UN-a iz ožujka ove godine pokazuje da ISIS uistinu jača dok iskorištava pozorne linije kontrole među različitim akterima u Siriji tijekom gotovo 14-godišnjeg građanskog rata. UN procjenjuje da ISIS u regiji ima između 3000 i 5000 boraca, od čega 500 do 600 operira u središnjoj sirijskoj pustinji, koja je postala ključno logističko središte
Smanjeni kapacitet Islamske države prisilio je organizaciju na preusmjeravanje strategije prema ‘modu preživljavanja‘. Umjesto nastojanja za kontrolom značajnog teritorija, fokusirali su se na lokalizirane operacije poput napada zasjedama, atentata i napada improviziranim eksplozivnim napravama, često usmjerene na vojne ciljeve i infrastrukturu, uključujući napade blizu naftnih polja. Mnoge njihove ćelije spavača ostaju neaktivne, čekajući naredbe za izvođenje napada, što dodatno otežava napore za njihovo uništavanje.
Decentralizirana struktura ISIS-a omogućuje grupi visoku razinu fleksibilnosti i prilagodljivosti, čineći je teškom metom za sirijske vladine snage i međunarodne koalicije. Njihova sposobnost provođenja sporadičnih, ali strateški značajnih napada predstavlja trajni sigurnosni izazov u regiji, dok napetosti između različitih sirijskih aktera pružaju prostor za ‘oživljavanje‘ ISIS-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....