Nastavak pomoći Ukrajini i pokušaj usuglašavanja stavova oko suočavanja s migracijama bile su glavne teme na sastanku Europskog vijeća. Druge teme, poput stanja na Bliskom istoku i odnosi s državama zaljeva, bile su u sjeni utjecaja i uloge tih zemalja na migracije.
Liderima zemalja članica Europske unije obratio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. S izuzetkom mađarskog premijera Viktora Orbana, svi su izrazili veliku potporu Ukrajini. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da će EU nastaviti pomagati Ukrajini "koliko god to bilo potrebno“. Malo više nijansirani bili su stavovi oko mogućeg ulaska Ukrajine u NATO.
Iako je većina lidera rekla da je mjesto Ukrajine u NATO-u, neki su upozorili da, dok traje rat, realizacija tog cilja neće biti moguća. Zelenski je tražio povećanje i ubrzavanje pomoći, pogotovo sad kada se približava zima.
- Zima dolazi, tako da moramo biti spremni. Treba nam pomoć za protuzračnu obranu. Naša domaća proizvodnja dronova i elektroničnog sustava je puno pomogla. Treba nam za to novac i dio tog novca od ruskih zaplijenjenih sredstava - rekao je Zelenski.
Predsjednik Ukrajine je iznio liderima EU-a i njegov plan pobjede. Nastup Zelenskog je dobio najveće kritike Viktora Orbana, koji traži da se Njemačka i Francuska, u ime cijele EU, okrenu pregovorima s Rusijom kako bi se postiglo primirje. U zaključcima sa summita EU-a pozdravljeno je i održavanje summita Jugoistočne Europe i Ukrajine u Dubrovniku.
Tema oko koje se lideri najmanje mnogu složiti je pristup migracijama. Europska unija je kao veliki problem identificirala neuspjeh u vraćanju migranata kojim je odbijen zahtjev za azil u EU-u. Manje od 20 posto njih napusti Uniju ili bude deportirano pa se njihov boravak na tlu EU-a u takvim okolnostima smatra ilegalnim.
Unutar EU-a je sada otvorena debata i o uspostavi centara za deportaciju izvan teritorija Europske unije, a to bi se dogovorilo s trećim državama. U takvim bi centrima migranti čekali odluku o deportaciji u one države koje su sigurne. Do sada je Europska unija kritizirala takve ideje, govorila kako one nisu niti u skladu sa zakonima EU-a, ali sada su sve više otvoreni i za takva rješenja.
Istovremeno, sve veći broj država Europske unije želi promjenu popisa sigurnih država. Austrijski kancelar je čak rekao da su sada Sirija i Afganistan sigurne država pa se migrante iz tih zemalja može deportirati natrag. Čak i dogovor Albanije i Italije, kojeg su donedavno kritizirali, sada spominju kao dobar primjer. U gradu Shengjinu u Albaniji, Italija je izgradila prihvatni centar za migrante zatvorenog tipa.
Tamo je već stigla prva skupina imigranata koji će u centru čekati odgovor talijanskih vlasti na njihov zahtjev za azil. Ako im se odobri azil, otići će u Italiju, a ako im bude odbijen vratit će ih u njihove zemlje. Slično tom sporazumu, neke zemlje žele gradnju centara izvan EU-a, gdje bi bili smješteni migranti na čekanju za povratak u svoje zemlje porijekla.
Porast potpore za krajnju desnicu u Europi je promijenio i način razmišljanja o rješenjima za ilegalne migracije. Nizozemska i Mađarska već sada traže izuzeće od EU obveza oko odluka o migracijama, iako znaju da to prema ugovorima EU-a nije moguće, ali to govori o raspoloženju koje vlada u tim državama. Bilo je nejasno tijekom summita hoće li se lideri uopće moći dogovoriti i o tekstu zaključaka oko migracija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....