BIJES U KREMLJU

Oružje s uranom koje stiže Ukrajincima moglo bi štetiti zdravlju ljudi, dramatična reakcija Moskve!

Dramatičnim tonom na ovu najavu reagirao je i ruski ministar obrane

Challenger 2 tenk

 Jack Sullivan/Alamy/Profimedia/Jack Sullivan/Alamy/Profimedia

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ministar obrane Sergej Šojgu u utorak su vrlo dramatično reagirali na planove Velike Britanije da Ukrajini isporuči tenkovske granate koje sadrže osiromašeni uranij. Vladar Kremlja je rekao da će Moskva biti prisiljena odgovoriti ukoliko do takve isporuke dođe.

"Ako se sve to dogodi, Rusija će morati odgovoriti na odgovarajući način, s obzirom na to da kolektivni Zapad počinje koristiti oružje s nuklearnom komponentom", rekao je Putin nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Pritom nije pojasnio kakav bi to odgovarajući način bio.

Visoka britanska dužnosnica zadužena za pitanja obrane, Annabel Goldie, u ponedjeljak je izjavila da dio streljiva za borbene tenkove Challenger 2, koje Britanija šalje u Ukrajinu, uključuje granate za probijanje oklopa koji sadrže osiromašeni uranij. "Takvi su projektili vrlo učinkoviti u porazu modernih tenkova i oklopnih vozila", navela je ona u svom pisanom odgovoru na upit jednog člana Doma lordova..

Dramatičnim tonom na ovu najavu reagirao je i ruski ministar obrane, koji je naveo da ova britanska odluka ostavlja sve manje i manje koraka do potencijalnog "nuklearnog sudara" između Rusije i Zapada. "Naravno, Rusija ima čime odgovoriti na to", poručio je Šojgu.

Kako je izvijestila specijalizirana stranica The War Zone, radi se o tenkovskom streljivu od 120 mm. Protuoklopni projektili mogu biti izrađeni i od osiromašenog uranija ili drugih gustih metala, umjesto neke vrste eksplozivne bojeve glave. Ako takav projektil pogodi neprijateljski tenk ili drugo teško oklopno vozilo, sila udarca ga pretvara u polurastopljen projektil koji zahvaljujući visokoj temperaturom probija oklop s potencijalno smrtonosnim posljedicama za posadu zasutu odlomljenim fragmentima i izloženu temperaturi.

Pitanje oklopa američkih Abramsa

No, britansko tenkovsko streljivo s osiromašenim uranijem otvara dodatna pitanja o planovima za slanje američkih tenkova Abrams, za čiju je isporuku SAD najavio da će je ubrzati slanjem modela M1A1 umjesto M1A2, a koji bi mogli biti isporučeni na jesen, mnogo prije nego se procjenjivalo. Naime, komadi oklopa na američkim vojnim varijantama Abramsa M1, koje također sadrže osiromašeni uranij, vrlo su osjetljivi iz niza razloga. Abramsi s takvim oklopom obično se i ne nude kao opcija na izvoznim varijantama tenka, odnosno tenkovi za strane kupce prolaze kroz dugotrajni proces uklanjanja tog materijala.

Ako su, kako navodi War Zone, britanski dužnosnici odobrili isporuku streljiva s osiromašenim uranijem u Ukrajinu, to povećava mogućnost da bi i američke vlasti mogle dopustiti da se Abrams s oklopom koji sadrži osiromašeni uranij pošalje u tu zemlju, ako se mogu na odgovarajući način riješiti drugi operativni sigurnosni problemi. To bi također eliminiralo potrebu za višemjesečnim procesom modifikacije tenkova.

Britansko Ministarstvo obrane, inače, brzo je reagiralo na dramatične reakcije iz Moskve rekavši da Rusija "namjerno pokušava dezinformirati", kako je prenio CNN. Glasnogovornik ministarstva je rekao da je britanska vojska desetljećima koristila osiromašeni uranij u svojim granatama za probijanje oklopa te da je to standardna komponenta koja nema veze s nuklearnim oružjem ili nuklearnim sposobnostima.

"Rusija to zna, ali namjerno pokušava dezinformirati", rekao je on. "Neovisno istraživanje znanstvenika iz skupina kao što je Kraljevsko društvo procijenilo je da bi svaki utjecaj na osobno zdravlje i okoliš od upotrebe streljiva s osiromašenim uranom vjerojatno bio nizak", dodao je.

ISW: Putinov pokušaj odvraćanja od slanja pomoći

Inače, Moskva također ima u svojim zalihama tenkovske granate Svinets-2, koje sadrže osiromašeni uranij.

Ruski čelnik često je prijetio nuklearnim oružjem, uglavnom u pokušaju da natjera zapadne zemlje da ograniče svoje intervencije u ratu u Ukrajini, koji je Putin započeo invazijom na tu zemlju 24. veljače prošle godine. U svojem najnovijem izvješću, američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW) navodi da je ruski predsjednik opisao zapadnu isporuku streljiva s osiromašenim uranijem Kijevu kao značajnu eskalaciju opet s ciljem da odvrati Zapad od vojne pomoći Ukrajini i prebaci teret pregovora na Zapad. Putin je, kako se navodi, ustvrdio da britanska opskrba granatama s osiromašenim uranijem ukazuje na to da Zapad nije spreman za "miroljubivo rješenje".

"Putin nastoji opskrbu granatama s osiromašenim uranom prikazati kao eskalaciju kako bi odvratio zapadnu sigurnosnu pomoć, iako granate ne sadrže nikakav fisilni ili radiološki materijal",

Protutenkovsko streljivo na Zapadu obično se izrađuje od osiromašenog urana, koji je manje radioaktivan od prirodnog, zbog njegove visoke gustoće i prodornog učinka koji stvara. Takvo se streljivo ne može koristiti za proizvodnju ni nuklearnog ni radiološkog oružja. Osiromašeni uranij koristi se u ove svrhe jer je 70 gušći od olova. Osiromašeni uran je nusproizvod procesa obogaćivanja u proizvodnji nuklearnog goriva i oružja te je stoga manje radioaktivan od prirodnog metala, iako zabrinutost zbog njegove toksičnosti i dalje postoji.

Nedoumice u vezi rizika za zdravlje

Slično streljivo koristile su Velika Britanija i SAD u ratovima u Iraku i Zaljevu 1991. i 2003. godine, a nedavni pregled studija u stručnom zdravstvenom časopisu BMJ Global Healthu istaknuo je "moguću povezanost" dugoročnih zdravstvenih problema među Iračanima povezanim s uporabom osiromašenog urana na bojnom polju, kako prenosi The Guardian.

Analiza Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zaključila je da bi "u nekim slučajevima razine kontaminacije u hrani i podzemnim vodama mogle porasti nakon nekoliko godina" i trebalo bi ih pratiti te se preporučuje poduzimanje akcija čišćenja tamo gdje se "razine kontaminacije osiromašenim uranom smatraju neprihvatljivima od strane kvalificiranih stručnjaka". Neka izvješća, pak, kazuju da ovaj materijal poseban zdravstveni rizik predstavlja oko samog mjesta udara, gdje prašina može dospjeti u ljudska pluća i vitalne organe.

Istovremeno, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi da postoji "nedostatak dokaza za određeni rizik od raka u studijama tijekom više desetljeća", dok je u studiji Kraljevskog društva iz 2001. zaključeno da su u najvećem riziku od raka bili vojnici u tenku koji su preživjeli pogodak streljivom s osiromašenim uranom.

Alastair Hay, toksikolog sa Sveučilištu u Leedsu, analizirao je podatke o toksičnosti nedugo nakon rata u Iraku i zaključio da je čvrstu procjenu teško donijeti zbog velikog broja varijabli. "Jedna od poteškoća bila je pokušaj utvrđivanja izloženosti s obzirom na sve faktore neizvjesnosti - kretanje ljudi, gdje je streljiva bilo i praćenje tih ljudi. Bilo je mnogo praznina u dokazima u vrijeme rata u Iraku", rekao je on.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 02:57