Otkazan sastanak hrvatskih i bošnjačkih stranaka o izbornoj reformi u BiH

Najavljeni sastanak čelnika hrvatskih i bošnjačkih stranaka o izbornoj reformi u BiH nije održan u utorak u Mostaru, a o razlozima otkazivanja medijima nije ništa pojašnjeno osim što su dvojica dužnosnika nagovijestila mogućnost ponovnog okupljanja stranačkih čelnika pod okriljem SAD-a i EU-a.

"Danas neće biti sastanka", rekao je kratko okupljenim medijima u Mostaru nešto iza podneva glasnogovornik HDZ-a BiH Anđelko Maslać. On nije mogao potvrditi druge detalje poput toga tko je otkazao dolazak i hoće li biti sazvan novi sastanak u petak, o čemu špekuliraju mediji.

Nakon izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u subotu je predsjednik ove političke grupacije i vodećeg HDZ-a BiH Dragan Čović najavio da će se danas održati nastavak razgovora hrvatskih i bošnjačkih političara koji su sudjelovali u razgovorima u Neumu i Sarajevu.

Čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković izjavio je za medije kako se neće organizirati zajednički sastanak čelnika stranaka. Nagovijestio je da bi se mogli sastati stručni timovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka kako bi pokušali približiti stajališta prije ponovnog angažiranja međunarodnih posrednika.

"Mi ćemo se kao ozbiljna i državotvorna stranka odazvati na poziv za razgovor jer je to jedina opcija. Sve drugo vodi k statusu quo i daljem produbljenju svakog mogućeg konflikta", rekao je Konaković.

Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović izrazio je uvjerenje da međunarodni predstavnici neće odustati od postizanja sporazuma između Hrvata i Bošnjaka.

“Vjerujem da će se u sljedećih sedam dana dogoditi sastanak kojim će moderirati međunarodni predstavnici”, rekao je Cvitanović.

Od lipnja prošle godine posebni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica u Službi za vanjsko djelovanje EU-a Angelina Eichhorst pokušali su posredovati u postizanju dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenih izmjena Ustava. To je potrebno kako bi se provele presude Europskog suda ljudska prava te se otklonila diskriminacija manjina, ali i promijenile odredbe Izbornog zakona po presudi Ustavnoga suda BiH kojim se inzistira na legitimnom političkom predstavljanju i prestanku preglasavanja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Hrvatski predstavnici iz BiH pri tome tvrde kako se izbori zakazani za jesen ove godine ne mogu održati budući je Ustavni sud BiH osporio odredbe Izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.

U BiH se izbori trebaju održati prve nedjelje listopada.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović zauzeli su se za odgodu izbora u BiH ističući kako bi bez izmjene Izbornog zakona došlo do nove krize u BiH. Na to je jučer svoje kolege na sjednici Europskoga vijeća u Bruxellesu upozorio i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.