Iran će kazniti Amerikance gdje god budu u njegovu dosegu zbog ubojstva iranskog generala Kasema Sulejmanija, zaprijetio je visoki zapovjednik Iranske revolucionarne garde, prenosi u subotu iranska agencija Tasnim.
General Golamali Abuhamzeh, zapovjednik Garde u južnoj pokrajini Kerman, spomenuo je mogućnost napada na brodove u Zaljevu.
Iran zadržava pravo da se osveti SAD-u zbog Sulejmanijeve smrti, rekao je general kasno u petak.
- Hormuški tjesnac od ključnog je značenja za Zapad i velik broj američkih razarača i ratnih brodova onuda prolazi... Iran je odavno identificirao ključne američke mete u regiji... nekih 35 američkih meta u regiji, kao i Tel Aviv u našem su dosegu, rekao je.
Dužnosnik libanonskog Hezbolaha poručio je u međuvremenu iz Bejruta da će odgovor "osovine otpora" koju podržava Iran na ubojstvo generala Sulejmanija biti odlučan, prenijela je u subotu televizijska postaja Al Majadin.
Vođa Hezbolahova kluba zastupnika u Libanonu, Mohamed Raad, referirao se na niz skupina koje podržava Iran u regiji, od Libanona do Jemena, a koje su povećale utjecaj Teherana u regiji.
Raad je rekao da je SAD počinio "pogrešku" napavši Sulejmanija i da će to shvatiti u danima koji dolaze, prenijela je televizijska postaja.
Svjetske sile pokušavaju očuvati mir
Svjetske sile u subotu intenzivno razgovaraju kako bi se izbjegao izravan sukob SAD-a i Irana, dok su u Bagdadu tisuće ljudi žalovale za ubijenim iranskim vojnim zapovjednikom Kasemom Sulejmanijem koji će u utorak biti pokopan u domovini, prenose agencije.
Generala Kasema Sulejmanija, zapovjednika elitnih snaga Kudsa u sklopu Iranske revolucionarne garde, ubile su u petak američke snage u bagdadskoj zračnoj luci po nalogu američkog predsjednika i ta likvidacija pobudila je strahovanja od sukoba između dvoje neprijatelja.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian priopćio je da je o situaciji na Bliskom istoku razgovarao s njemačkim i kineskim kolegama.
- Suglasili smo se kako je važno sačuvati stabilnost i suverenitet Iraka te cijele regije, kao i da Iran mora izbjeći novo kršenje Bečkog dogovora, rekao je Le Drian nakon razgovora s Heikom Maasom i Wangom Yiem.
Yi je također telefonski razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Javadom Zarifom i poručio kako SAD trebaju prestati zlorabiti vojnu silu i umjesto toga tražiti rješenja dijalogom.
- Riskantno ponašanje američke vojske krši osnovne norme međunarodnih odnosa i pogoršava napetosti u regiji, rekao je Yi.
Sa Zarifom je razgovarao i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, priopćilo je rusko ministarstvo.
- Lavrov je izrazio sućut zbog ubojstva (Sulejmanija), stoji u priopćenju. - Ministri su naglasili da takvi potezi SAD-a teško krše norme međunarodnog prava, dodaje se.
'Smrt SAD-u'
U međuvremenu su tisuće ljudi u Bagdadu hodale uz Sulejmanijev lijes noseći iranske zastave i izvikujući protuameričke slogane poput "Smrt SAD-u".
Povorka je kasnije krenula prema svetim šijitskim gradovima Karbali i Nadžafu.
Sulejmanijevo tijelo kasnije će biti prebačeno u Iran gdje će u utorak biti pokopano u njegovu rodnom gradu Kermanu.
Tanki dokazi
Dobro upućena reporterka New York Timesa Rukmini Callimachi u međuvremenu je otkrila niz insajderskih detalja o akciji koju je osobno naredio američki Donald Trump, a u kojoj je dronovima napadnut bagdadski međunarodni aerodrom dok je ondje bio Sulejmani u društvu drugih paravojnih lidera.
- Razgovarala sam s nizom izvora, uključujući i dvojicu američkih dužnosnika koji su nakon napada dobili obavještajna izvješća. Prema njima, dokazi koji bi upućivali da je postojala neposredna prijetnja napadom na američke mete, što je Pentagon naveo kao povod atentata, jako su tanki. Riječ je o tri okolnosti na koje se poziva u obrazloženju pokretanja akcije, piše Callimachi.
- Prva okolnost je ta da je Sulejmani nedavno boravio u Siriji, Libanonu i Iraku na sastancima s vođama šijitskih paravojnih organizacija za koje se zna da su neprijateljski raspoložene prema Americi. Jedan moj izvor kaže da je ta okolnost zapravo sasvim očekivana, s obzirom da se Sulejmani u tim državama i s tim ljudima susreće jako često, to mu je u opisu posla.
Intrigantna okolnost
Novinarka nadalje navodi drugu okolnost za koju piše da je nešto intrigantnija od prve.
- Pojavile su se informacije da je Sulejmani od vrhovnog iranskog vođe, ajatolaha Ali Khameneija, tražio odobrenje za pokretanje operacije. Rečeno mu je da se vrati u Teheran radi konzultacija i dodatnih uputa, što sugerira da je riječ o nekoj akciji većih razmjera, citira novinarka obavještajne podatke i prenosi interpretaciju jednog od američkih dužnosnika prema kojemu ovaj moment može, ali i ne mora značiti da je doista riječ o nečemu velikom jer naprosto nema konkretnijih podataka o čemu se radi.
Treća okolnost koja se navodi je da su prve dvije okolnosti shvaćene kao dio istog slijeda događaja te su povezane s nasilnim prosvjedima pred američkom ambasadom u Bagdadu kao i nedavnog ubojstva jednog Amerikanca u Iraku.
- Ovo teško može biti dokaz neposredne opasnosti od napada na američke interese koji bi mogao rezultirati stotinama ljudskih žrtava, kao što to tvrdi Bijela kuća, kaže američki dužnosnik i upozorava da je to nelogično.
Kaos
Drugi dužnosnik opisao je planiranje akcije koju je odobrio Trump kao 'čisti kaos'.
- Nakon napada na iračku bazu u kojem je 27. prosinca poginuo jedan Amerikanac, Trumpu su prezentirali niz opcija za odgovor, a atentat na Sulejmanija bila je među zadnjima i najmanje prihvatljivima. Trump je prvo naredio umjereniju varijantu, koja je uključivala napade na položaje proiranskih militanata. Ti napadi su izvedeni 29. prosinca, a nakon njih uslijedili su prosvjedi pred ambasadom u Bagdadu. Tek nakon toga Trump se opredijelio za atentat, ali problem u tom trenutku je bio da američke obavještajne službe nisu znale gdje je Sulejmani pa su se dale u potragu, govori neimenovani dužnosnik reporterki NYT-a.
- Napad na Sulejmanija je sklepan tako brzo da isprva nije bilo jasno je li u konvoju s njim i šef proiranske milicije PMF-a Abu Mahdi al-Muhandis, koji je također ubijen u akciji, dodaje dužnosnik.
Novinarka Callimachi nadalje doznaje da su američki obavještajci došli do informacija kakve opcije odgovora razmatraju Iranci, koji su ubrzo nakon atentata na Sulejmanija sazvali hitan sastanak svih svojih ključnih operativaca zaduženih za nacionalnu sigurnost.
Što Iranci razmatraju
- Razmatraju niz mogućnosti, uključujući kibernetičke napade, napade na naftna postrojenja kao i na američko osoblje i diplomatska predstavništva, ali tu su i opcije o kojima prije nije bilo spomena, kao što su otmice i likvidacije američkih državljana, navodi američki dužnosnik, a reporterka NYT-a tumači da bi ovaj posljednji scenarij mogao biti povod za odluku State Departmenta da evakuira sve američke državljane (osim vojnika), a ne samo diplomatsko osoblje, iz Iraka.
- Teheran razmatra i opciju napada na američka diplomatska predstavništva izvan Iraka, Libanona i Sirije, u kojima ima snažnu prisutnost. Ciljaju na lokacije kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, otkriva dužnosnik koji je posebno zabrinut za američke vojnike stacionirane u Iraku, s obzirom da su mnogi od njih raspoređeni na istim lokacijama kao i šijitske milicije, koje su pak povezane s Iranom.
Reporterka NYT-a navodi i da cijela novonastala situacija radikalno otežava bitku koju su Amerikanci u ionako složenim uvjetima vodili protiv ostataka Islamske države u Iraku. - Taj rat sada ide u drugi plan, navodi Callimachi i zaključno piše: - Nitko ne nastoji umanjiti zločine koje je Sulejmani počinio, ali pitanje je čemu atentat baš sada. I dosad se znalo gdje on boravi, njegovo djelovanje i suradnja s militantima nije nikakva tajna. Teško mi je njegov atentat odvojiti od sage o Trumpovu opozivu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....