SUKOB SE ŠIRI

Otvaraju se vrata pakla!

Sve zapadne zemlje napeto prate razvoj situacije na Bliskom istoku

Zapadna Obala

 Zain Jaafar/Afp

Ismail Haniyeh, čelnik političkog ogranka Hamasa, pronađen je mrtav u Teheranu. Točne okolnosti njegove smrti još se uvijek formalno istražuju, ali prema informacijama koje su objavili iranski mediji, radilo se o likvidaciji s potpisom pripadnika izraelskih specijalnih jedinica. Očekivano, Tel Aviv ne želi komentirati te optužbe.

Međutim, treba imati na umu činjenicu da je samo nekoliko sati prije njega u izraelskom zračnom napadu na Bejrut likvidiran i Fuad Shukr, jedan od vodećih zapovjednika libanonskog Hezbollaha, u sklopu odmazde za granatiranje Golanske visoravni u kojem je poginulo 12 druške djece. Izrael je za taj čin čak i preuzeo odgovornost.

Činjenica da je IDF u razmaku od nekoliko sati likvidirao dvojicu prominentnih članova militantnih skupina koje se, u najvećoj mogućoj (Hezbollah) ili manjoj (Hamas) mjeri povezuju s Islamskom Republikom, ostavlja malo prostora za optimizam da će se sukob uspješno zadržati u dosadašnjim okvirima. Osobito ako u obzir uzmemo da Haniyeh nije likvidiran u svom privremenom domu u Dohi, nego ni manje, ni više u iranskoj prijestolnici, i to nakon prisustvovanja inauguraciji novog predsjednika Islamske Republike, Masouda Pezeshkiana.

Iran se tako podsjetio na činjenicu da Izrael može prodrijeti na njegov teritorij, što se prvi put dokazalo tijekom nedavnog bombardiranja vojne baze nedaleko od grada Isfahana na zapadu zemlje.

Realno je očekivati da će tijekom sljedećih dana doći do snažnog odgovora šire "anticionističke koalicije", predvođene Teheranom. To su, naime, dali naslutiti i dužnosnici Hamasa.

- Neprijatelj bi ovaj čin trebao interpretirati kao pucanj u vlastitu nogu jer će posljedice biti stravične - poručio je Izraelu Sami Abu Zuhri, viši dužnosnik Hamasa.

Iako IDF u gotovo deset mjeseci krvavog sukoba nije uspio "potpuno uništiti Hamas", što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio kao cilj rata neposredno nakon napada 7. listopada, zadao mu je velik udarac te ga je bacio na koljena, zbog čega nije pretjerano realno očekivati da će odmazda doći iz smjera pojasa Gaze.

Izglednije je da će se zakuhati na Zapadnoj obali gdje su tamošnji Palestinci već najavili generalni štrajk zbog ubojstva Haniyeha, a predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas oštro je osudio likvidaciju.

Podsjetimo, Hamas i Fatah, organizacija koju je svojedobno osnovao Yasser Arafat u sklopu borbe za neovisnost Palestine a kojom od 2005. predsjeda Abbas, prošli su tjedan u Pekingu potpisali primirje i najavili suradnju "na obostranu korist".

Haniyeh je desetljećima bio jedan od prominentnijih članova Hamasa, a posljednjih je godina terorističkom organizacijom upravljao iz sigurnosti egzila. Bilo kako bilo, od početka rata u Gazi posao je zaštitno lice organizacije te je u ime Hamasa sudjelovao u pregovorima s Izraelom. Navodno je posljednjih tjedana bio voljan pristati na određene ustupke oko primirja, a njegov je uvjet bilo izraelsko povlačenje iz Gaze. Izvjesno je da će njegova likvidacija dodatno zakomplicirati ionako teške pregovore o primirju u pojasu Gaze.

Sve zapadne zemlje napeto prate razvoj situacije na Bliskom istoku, a ulog je najviši Italiji i Francuskoj koje imaju nekoliko stotina svojih vojnika stacioniranih u Libanonu u sklopu UN-ove misije.

Njemačka, SAD i Ujedinjena Kraljevina, baš kao i Italija i Francuska, ulažu golem diplomatski napor u pokušaju da spriječe ono što sve više djeluje kao Pandorina kutija regionalnih tenzija.

Američki tajnik zadužen za resor obrane Lloyd Austin poručio je da će "Washington spremno stati uz bok svog odanog strateškog saveznika na Bliskom istoku u slučaju da Izrael bude napadnut", no osobito je indikativan sljedeći dio njegove izjave - "da eskalaciju sukoba u ovom trenutku još uvijek ne smatra neizbježnom".

Spretno upakirano u diplomatske fraze, jedan od najistaknutijih dužnosnika Bidenove administracije Tel Avivu je naredio da sad stane na loptu, a istodobno je gomilajućim šijitskim paravojnim postrojbama, tzv. proxyjima, poručio da postoji granica odmazde koju su spremni tolerirati prije nego što se i sami uključe u sukob.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. kolovoz 2024 17:04