DAN KOJI JE PROMIJENIO SVE

Ova srušena zgrada u Beogradu zapalila je plamen nacionalizma u Kini davne 1999. godine

Mladi Kinezi, koji su nekoć obožavali Zapad, tada su se okrenuli protiv njega

Bivše kinesko veleposlanstvo u Beogradu

 Andrej Isakovic/Afp

Za kineskog vladara Xi Jinpinga Srbija je izuzetno važna. Kina u Srbiji ima jednoga od rijetkih bliskih prijatelja na kontinentu gdje se prema Kini odnose s oprezom i već po navici, piše Economist.

Također, Beograd je svjedočio ključnom trenutku u evoluciji kineskog nacionalizma koji prezire Zapad. Naime, prije 25 godina američke bombe pogodile su zgradu kineskog veleposlanstva pri čemu je poginulo troje ljudi.

Tijekom prvog posjeta Europi još od 2019. godine Xi Jinping već je razgovarao s francuskim čelnikom Emmanuelom Macronom, u nadi da će njega i njegove saveznike uvjeriti da su Kina i njezini visokotehnološki proizvodi dobri za njih.

Danas i sutra, Xi Jinping će u Srbiji iskoristiti obljetnicu bombardiranja da naglasi još jednu stvar: da je poredak koji predvodi Zapad loš i da se mora promijeniti.

Svijet se dramatično promijenio od prethodnog Xijeva posjeta Europi. Zbog pandemije koronavirusa, Xi Jinping više od dvije godine nije putovao u inozemstvo. Čak i 2023. godine kada je Kina ukinula stroge restrikcije zbog covida, rijetko je napuštao zemlju.

image

Bivše kinesko veleposlanstvo u Beogradu

Andrej Isakovic/Afp

Rusija, kineski partner bez ograničenja, započela je agresiju na Ukrajinu, gurnuvši Europu u najveću sigurnosnu krizu od Hladnog rata.

Tijekom Bidenove administracije, SAD je pojačao tehnološki rat s Kinom s ciljem ograničavanja njezinog pristupa najmodernijoj opremi. Europska unija počela je govoriti o potrebi "ublažavanja rizika" u odnosima s Kinom. Usred optužbi da se Kina na zapadnim tržištima rješava jeftine robe, pozivi na odmazdu rastu u Europi i drugdje, podsjeća Economist.

U Francuskoj je Xi jučer nastojao izgladiti odnose. Nada se da bi se Macronova vizija ‘strateške autonomije‘ za Europu mogla poklopiti s kineskim nastojanjem za multipolarnim svijetom koji je manje amerikaniziran, a u kojemu se više prihvaća kineski svjetonazor.

Za kineske propagandiste, putovanje u Francusku imalo je drugu svrhu. Put je pomogao pokazati da, unatoč napetim odnosima sa Zapadom, "kineskog čelnika ipak dočekuju na crvenom tepihu, jer je njegova zemlja previše moćna da bi ju se izbjegavalo".

image

Spomenik na mjestu gdje je nekada bilo kinesko veleposlanstvo u Beogradu

Ren Pengfei/Xinhua Via Afp

Poruka Xija u Srbiji također će djelomično biti usmjerena na njegovu publiku kod kuće. U Beogradu planira prenijeti dvije ključne poruke: da američki savezi nisu samo obrambeni, već i prijeteći i da je Kina, čije je veleposlanstvo uništeno 7. svibnja 1999. godine, zbog čega su Kinezi izašli, danas daleko jača sila. Xi Jinping želi da se zna da je SAD-u bolje da se ne ulazi u sukobe s Kinom.

Nema veze što se Amerika više puta ispričala zbog bombardiranja i objasnila da je riječ o pogrešci, a platila je i odštetu, navodi Economist. Obljetnica još uvijek ima odjeka među Kinezima, od kojih mnogi odbacuju inzistiranje Amerike da su njezini precizno navođeni projektili pogodili krivi cilj. Pogrešku objašnjavaju zastarjelim kartama i neispravnim bazama podataka.

RIječ je o bombardiranju u sklopu NATO-ovih zračnih napada u SR Jugoslaviji s ciljem zaustavljanja zločina na Kosovu. Amerikanci tvrde da je cilj bio uništiti obližnje urede koji su služili na vojnu nabavu. I dalje postoje i nose isto ime: Yugoimport.

Da bi shvatili zašto je Xi odabrao Srbiju kao uporišnu točku svoje europske turneje, valja posjetiti lokaciju bivšeg veleposlanstva.

Xi je to učinio kada je zadnji put bio u Srbiji, u lipnju 2016., kako bi odao počast trojici kineskih novinara koji su tamo poginuli. Također je položio kamen temeljac za novu zgradu za kineski kulturni centar - veleposlanstvo se preselilo na drugo mjesto.

Danas golema zgrada od osam katova, ispred koje se nalazi kip Konfucija, predstavlja odvažnu arhitektonsku poruku kineske meke moći u sumornoj četvrti. Bijela vanjska obloga perforirana je otvorima različitih veličina koji iz daljine tvore uzorak poput tradicionalne kineske umjetničke slike s motivom planina.

Zgrada također predstavlja magnet za kineske turiste u Beogradu.

Inženjer agronomije iz kineskog Harbina, prisjeća se sudjelovanja u prosvjedima protiv NATO-a koji su izbili 1999. godine. Riječ je o najvećim prosvjedima u Kini od tragičnih nemira na Trgu Tiananmen 1989. godine.

Mladi Kinezi, koji su nekoć obožavali Zapad, tada su se okrenuli protiv njega. Bojom su pošpricali zgrade američkog i britanskog veleposlanstva, razbili im prozore i zapalili kuću američkog diplomata u Chengduu.

image

Aleksandar Vučić i Xi Jinping (arhiva)

Lintao Zhang/Afp

U to je vrijeme Xi bio zamjenik šefa Komunističke partije pokrajine Fujian. Od 2012., kao čelnik zemlje, poticao je onu vrstu nacionalizma koja je zavladala Kinom nakon bombardiranja. Prošle godine kineska državna novinska agencija objavila je pjesmu na svom profilu na društvenim mrežama u povodu godišnjice "američkog nehumanog čina".

Završava sljedećim stihovima: “Pravda će sigurno pobijediti zlo!/Krv mučenika neće biti uzalud prolivena!/Počivali u miru dragi naši./Nikad nećemo zaboraviti.”

Kineska komemoracija bombardiranja pomaže osnažiti stajalište koje promiču mediji pod kontrolom države da je NATO agresor.

Kineski dužnosnici ponavljaju ruske argumente da je širenje NATO-a ugrozilo sigurnost Rusije. Iako inzistiraju da je Kina neutralna u sukobu, snažno sugeriraju da se mogu razumjeti razlozi ruske invazije na Ukrajinu.

Srbija gaji slične simpatije prema Vladimiru Putinu. Nije članica NATO-a niti EU-a, iako je kandidat za članstvo.

Autokratski vođa Aleksandar Vučić Xiju daje ulizivačke komplimente na kakve je navikao kod kuće, ističe Economist

U intervjuu u veljači za kinesku državnu televiziju, prisjetio se sastanka s Xijem 2016. godine.

- Shvatio sam da razgovaram s tipom koji je bio puno, puno, puno pametniji i puno bolje pripremljen, rekao je tada Vučić, kako prenosi Economist.

Xiju također laska što Vučić svim srcem podržava kinesko stajalište o Tajvanu.

- Tajvan je Kina. Točka, rekao je jednom prilikom Vučić, implicirajući da se Srbija neće protiviti kineskom napadu na otok.

Kako u Srbiji, tako i u Mađarskoj, posljednjoj stanici Xijeve europske turneje, kineski čelnik će pokušati pokazati da dobri odnosi s Kinom mogu biti isplativi.

Mađarska, koja je članica i EU-a i NATO-a, i Srbija su svjetonazorski slične. Obje su zemlje ponosne sudionice kineske inicijative Pojas i put, globalnog projekta izgradnje infrastrukture (Kina pomaže u izgradnji brze željezničke veze između Beograda i Budimpešte).

Prošarani su kineskim ulaganjima u ukupnom iznosu od nekoliko milijardi dolara. Zauzvrat, mađarski premijer, Viktor Orban, drži leđa Kini kada ju kada EU kritizira zbog kršenja ljudskih prava.

Malo je vjerojatno da će XI dobiti nove poklonike u Europi kao rezultat svog putovanja. Ali iskazivanje podrške prijatelja zasigurno neće ostati nezapaženo drugdje u svijetu.

Mnoge siromašne države svijeta dijele aspiracije Srbije i Mađarske za kineskim željeznicama i tvornicama. Xi možda gubi Europu, ali na mnogim drugim mjestima zasigurno može odnijeti pobjedu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 08:32