FIGE U DŽEPU?

Ovaj dvojac ima nešto drugačije namjere: ‘Čim su došli, sjeli su skupa, kuju vlastite planove i čekaju studeni‘

Smjer njihova djelovanja bitno odudara od politika ostalih članica NATO-a

Zajednička fotografija čelnika članica NATO-a na summitu u Washingtonu

 Jim Watson/Afp

Trodnevni summit NATO-a u Washingtonu završio je u četvrtak. U fokusu je bila pomoć Ukrajini u nastavku obrane od ruske agresije i s tim povezana europska sigurnost. Summit su, u tom dijelu - između ostaloga - obilježili dogovor o slanju velikog broja suvremenih zapadnih sustava protuzračne obrane, najava skorog ‘slijetanja‘ prvih borbenih aviona F-16 u Ukrajinu i obećanje Kijevu da je njegov put u euroatlantske integracije "nepovratan" - što bi trebalo sugerirati da nikakvi pregovori s Moskvom neće omesti članstvo Ukrajine u NATO-u jednog dana kad se ispune uvjeti za to i sve se članice slože s tim. Uglavnom, jamstva NATO-a da čvrsto stoji iza Ukrajine.

Obilježili su ga i drugi taktički i strateški dogovori, poput za vrijeme summita objavljene odluke Berlina i Washingtona o raspoređivanju američkih dalekometnih raketnih sustava u Njemačkoj, prvi puta od završetka ‘Hladnog rata‘ te, dakako, novi gafovi američkog predsjednika Joea Bidena.

No, utjecajni Politico posebno se pozabavio dvojicom čelnika koji predstavljaju jedan ponešto drugačiji NATO - mađarskim premijerom Viktorom Orbánom i turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Turska i Mađarska došle su na summit NATO-a, kako ocjenjuje Politico, spremne za ‘igre skrivača‘ i cjenkanje. Naizgled su obojica predstavnici čvrstih članica vojnog saveza. Mađarska troši 2,1 posto BDP-a na obranu, što je iznad minimalnog cilja saveza, te modernizira svoju vojsku. Turska, pak, ima drugu po veličini vojsku u NATO-u nakon SAD-a.

No, ni Viktor Orbán ni Recep Tayyip Erdogan nisu ugodni partneri za ostale članice NATO-a. Radi se o dvojici populista - jedan brani kršćanske vrijednosti, a drugi je sve izraženiji islamist - koji imaju šire zajedničke interese. Obojica ‘koketiraju‘ s Rusijom, gledaju kako da se klone potpore Ukrajini i njeguju vanjsku politiku koja se često sukobljava s prioritetima NATO-a.

Žele NATO dalje od Ukrajine i iščekuju Trumpa

Oni žele osigurati da NATO bude isključivo obrambeni savez, što znači da drži prste i nos podalje od Ukrajine, a također se pripremaju za moguću promjenu vlasti u Sjedinjenim Državama i ulizivanje Donaldu Trumpu. Čim je Orbán stigao u Washington nakon svojih od zapadnih partnera oštro kritiziranih susreta s Vladimirom Putinom u Moskvi i Xi Jinpingom u Pekingu, sjeo je s Erdoganom. Kasnije u četvrtak odletio je na Floridu kako bi se susreo s Trumpom u Mar-a-Lagu.

Orbán je, nakon što je Mađarska preuzela polugodišnje predsjedanje Europskom unijom, iskoristio summit NATO-a kao još jednu svoju platformu za propovijedanje svoje samoproglašene "mirovne" misije, što je nastojanje da se okonča rat u Ukrajini prema onome što izgleda taman kao uvjeti koje je za to postavio ruski čelnik. "Razmatrano je pitanje rusko-ukrajinskog rata", naveo je Orbánov ured u priopćenju nakon sastanka s Erdoganom, dodajući da je mađarski premijer "zatražio potporu mađarske mirovne misije s obzirom na činjenicu da je Turska bila jedini uspješni posrednik u sukobu dosad".

Mađarska je jedina zemlja NATO-a koja se izuzela od nove misije saveza za potporu Ukrajini koordiniranjem isporuke zapadnog oružja i obukom ukrajinskih vojnika. Tjednima prije dolaska na summit, Orbán je prisilio tadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea da potpiše i potvrdi poštivanje ove pozicije, što je bio dar u zamjenu za mađarsku potporu Rutteovoj kandidaturi za idućeg glavnog tajnika NATO-a.

Turska je također držala Ruttea ‘na ledu‘ prije nego što je potpisala njegovu kandidaturu. Sada, na žalost američkih i europskih diplomata, Ankara ima novi zahtjev, kako navode dvojica dužnosnika NATO-a - da Turska bude domaćin summita NATO-a 2026. Ankara je u posljednjem trenutku izazvala probleme u vezi deklaracije sa summita NATO-a, koja je objavljena u srijedu navečer. Ranije ovog tjedna, Turska je ponovno otvorila raspravu o raznim točkama deklaracije, prema jednom diplomatu, koji je rekao da je takav potez rijedak s obzirom na naprednu fazu pregovora o tekstu.

Zajednički ples

Na kraju se u deklaraciji spominje da se zemlje NATO-a "raduju ponovnom susretu na našem sljedećem summitu u Haagu, Nizozemska, u lipnju 2025., nakon čega slijedi sastanak u Turskoj". Formulacija (sastanak za razliku od summita) i vrijeme (2026. ili kasnije) namjerno su ostavljeni nejasni kako bi zemlje mogle dogovoriti detalje u kasnijoj fazi.

image

Recep Tayyip Erdogan i Viktor Orban

Attila Kisbenedek/Afp/Profimedia/Attila Kisbenedek/afp/profimedia

Ankara je također nastojala ublažiti spominjanje suradnje NATO-a i EU-a. To je pitanje bolna točka za Tursku, čija kandidatura za članstvo u EU-u postoji samo na papiru. Tu je, međutim, Turska napravila manji napredak jer 23 zemlje dijele članstvo i u EU i u NATO-u. Na kraju, u izjavi NATO-a stoji da savez "prepoznaje vrijednost jače i sposobnije europske obrane koja pozitivno pridonosi transatlantskoj i globalnoj sigurnosti te je komplementarna i interoperabilna s NATO-om". To, ocjenjuje Politico, nije glazba za Erdoganove uši, ali on mora birati svoje bitke.

Zapadni diplomati u NATO-u već nekoliko godina promatraju zajednički ples Ankare i Budimpešte. Najveći problem za većinu saveznika u NATO-u nastao je kada su obje zemlje usporile kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u, predanu 2022. godine i odobrenu nakon gotovo dvije godine.

Ipak, iako i Orbán i Erdogan rade komplikacije za širi savez, njihovi zahtjevi nisu uvijek usklađeni. Mađarski dužnosnici privatno su se žalili da ih je iznenadilo kada je Turska odustala od blokiranja zahtjeva za članstvo Švedske u siječnju, nakon što je Ankara osigurala nabavku američkih borbenih zrakoplova F-16. Budimpešta je kao odgovor krenula u akciju prema Švedskoj i dobila ugovor o kupnji još četiri švedska borbena aviona Saab JAS Gripen.

Također, iako su obojica ignorirala stav ostalih članica NATO-a i sastali se s Putinom, njihovi stavovi o ukrajinskom pitanju nisu posve jednaki. Mađarski čelnik nastojao je potkopati ulogu NATO-a u Ukrajini i kao Putinov trbuhozborac ponavlja njegove izjave u vezi rata, tvrdeći da se Ukrajina neće moći održati protiv nadmoćnijih ruskih snaga. Mađarska također nema namjeru slijediti ostatak EU-a po pitanju prekida kupovine ruskog prirodnog plina. Turska je, pak, izjavila da podupire "teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost" Ukrajine te šalje oružje Kijevu dok istovremeno održava vrlo živahne trgovinske odnose s Rusijom, što uključuje i velike nabavke plina.

NATO ipak prioritet?

No, obojica su oprezni zbog uplitanja NATO-a u sukob. Erdogan je na društvenoj mreži X upozorio da savez "ne bi trebao postati strana u ratu kada osmišljava korake za potporu Ukrajini".

Unatoč tome što politike ovog dvojca u velikoj mjeri odudaraju od politike ostatka NATO-a, savez ostaje ključni prioritet vanjske politike za obje zemlje. Orbán je čak, barem tako ocjenjuje Politico, pokazao poštovanje kada je stigao na summit, fizički se naklonivši šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu i američkom predsjedniku Joeu Bidenu kad se pojavio na pozornici za službenu fotografiju.

Turska, pak, ima puno šire interese od NATO-a. Njezina vojska je prisutna u Siriji i redovito prelazi u Irak. Zemlja je pokušala formirati turski blok koji bi uključivao bivše sovjetske zemlje poput Azerbajdžana, Turkmenistana, Uzbekistana, Kirgistana i Kazahstana. Također, redovito zahtijeva da se NATO više usredotoči na borbu protiv terorizma, što je zahtjev koji služi turskim nacionalnim interesima.

Orbán se čak neformalno pojavio na neformalnom summitu Organizacije turskih država (OTS) ranije ovog mjeseca, zbog čega je dobio ‘packe‘ od šefa diplomacije EU-a Josepa Borrella, koji je rekao da se radi isključivo o bilateralnim odnosima Mađarske i te organizacije.

Erdogan se, pak, nekoliko dana prije nego što se sastao s Bidenom i Stoltenbergom, pojavio početkom srpnja u Kazahstanu i prisustvovao sastanku Šangajske organizacije za suradnju (SCO), sigurnosne i obrambene skupine koju su osnovali Peking i Moskva, te je izrazio želju za punopravnim članstvom u toj organizaciji, unatoč tome što je zemlja članica NATO-a. Ipak, unatoč svemu, u nedavnom intervjuu za Politico, turski ministar obrane Yaşar Güler rekao je: "Najučinkovitija sigurnosna organizacija u euroatlantskoj regiji je NATO... Mislimo da nema potrebe za bilo kojom drugom strukturom", zaključuje svoju analizu Politico.

Erdogan: Nećemo odobriti pokušaje NATO-a da surađuje s Izraelom

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u petak da NATO ne može nastaviti svoje partnerstvo s izraelskom administracijom. "Dok se u Palestini ne uspostavi sveobuhvatni i održivi mir, Turska neće odobriti pokušaje suradnje s Izraelom unutar NATO-a", rekao je Erdogan na konferenciji za medije na samitu NATO-a.

Rekao je i da Turska nastavlja svoje diplomatske napore za okončanje rusko-ukrajinskog rata. Erdogan je dodao da je naložio turskom ministru vanjskih poslova Hakanu Fidanu da se sastane sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom kako bi se počeli obnavljati odnosi sa Sirijom. Turska će "u nekom trenutku" uputiti poziv Assadu za potencijalne razgovore o obnovi odnosa između dva susjeda, rekao je Erdogan.

Što se tiče prodaje zrakoplova F-16 Turskoj, Erdogan je rekao: "Razgovarao sam s gospodinom Bidenom. Rekao mi je: ‘Riješit ću ovaj problem za tri do četiri tjedna‘".

Američki Senat odbacio je u ožujku pokušaj zaustavljanja prodaje zrakoplova F-16 i opreme za modernizaciju Turskoj vrijedne 23 milijarde dolara koju je dopustila administracija predsjednika Joea Bidena nakon što je Turska odobrila pridruživanje Švedske NATO-u.

Erdogan je poručio da Turska očekuje solidarnost saveznika u NATO-u u svojoj borbi protiv terorizma. Turska ponavlja da je milicija YPG teroristička organizacija, usko povezana s militantnom skupinom Kurdistanske radničke stranke (PKK). Turski zapadni saveznici smatraju PKK terorističkom skupinom, ali ne i YPG.

Cilj Turske je postati stalna članica, a ne samo promatrač Šangajske organizacije za suradnju (SCO), dodao je turski predsjednik. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 16:57