Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, pobjednik nedavno održanih 60. izbora za prvog čovjeka SAD-a, obećao je da će se, ako pobijedi na izborima, obračunati s ilegalnim imigrantima i ograničiti legalnu imigraciju.
Ako je suditi po njegovim dosadašnjim izjavama, izjavama dužnosnika koji su vodili njegovu predizbornu kampanju i medijskim napisima, novi-stari predsjednik Amerike obnovit će program "Ostanite u Meksiku", zabranit će žiteljima određenih zemalja i zagovornicima određenih ideologija da ulaze u SAD, pokrenut će najveću deportaciju u povijesti Amerike te pokušati okončati program koji je ilegalne imigrante koji su u SAD ušli kao djeca štitio od protjerivanja i davao im radne dozvole (eng. Deferred Action for Childhood Arrivals; DACA).
Izabrani potpredsjednik SAD-a J. D. Vance procijenio je da će Trumpova imigracijska politika rezultirati protjerivanjem milijun ljudi godišnje.
Prema smjernicama programa "Ostanite u Meksiku", svi azilanti koji ne dolaze iz Meksika, a koji u SAD pokušaju ući preko američko-meksičke granice, moraju u Meksiku čekati obradu svojih zahtjeva. Trump je taj program uveo 2019. godine, a aktualni ga je predsjednik SAD-a Joe Biden ukinuo nakon što je Trumpa porazio na predsjedničkim izborima koji su se održali 2020. godine. Trump je rekao da želi pritvoriti sve migrante koje američke snage reda i sigurnosti uhvate tijekom pokušaja prelaska granice.
Uz to, Trump je rekao da će nastaviti graditi zid na američko-meksičkoj granici. Trumpova je administracija tijekom njegova predsjedničkog mandata na granici sagradila barijere dugačke 725 kilometara. Međutim, Reuters navodi da se uglavnom radi o objektima koji su zamijenili postojeće. Američko-meksička granica dugačka je 3145 kilometara.
Trump je rekao da će žiteljima Gaze, Libije, Somalije, Sirije, Jemena i drugih zemalja koje "predstavljaju sigurnosnu prijetnju" zabraniti ulaz u Ameriku. Kad je riječ o Gazi, rekao je da će imigrantima iz tog područja koji podržavaju palestinsku vojno-političku organizaciju Hamas zabraniti ulaz u SAD te da će na skupove potpore Hamasu slati policiju.
Uz to, rekao je da će komunistima, marksistima i socijalistima zabraniti ulaz u zemlju.
Mobilizacija institucija
Kako bi ispunio obećanje i pokrenuo najveću deportaciju u američkoj povijesti, Trump planira stvoriti prihvatne kampove u koje će smjestiti ilegalne migrante koji čekaju na izbacivanje iz SAD-a. The New York Times piše da će Trump te aktivnosti financirati sredstvima koja su namijenjena za trošenje na vojsku. Ako do toga dođe, očekuje se da će Trumpovi protivnici pokušati onemogućiti takvo trošenje sredstava. Trump je rekao da će s pomoću slabije poznatog zakona iz 1798. godine protjerati imigrante s policijskim dosjeima i imigrante za koje se sumnja da su članovi kriminalnih organizacija.
Najavio je i da će ukinuti praksu davanja američkog državljanstva djeci ilegalnih migranata koja su rođena u SAD-u te da će smanjiti kvote za inozemne izbjeglice koji mogu ući u Ameriku. Dodao je da će se zalagati za imigracijski sustav koji se temelji na zaslugama te koji promiče američke vrijednosti. Trump je tijekom svojeg prvog mandata postrožio pravila za dodjeljivanje određenih vrsta viza.
Također, rekao je da će okončati Bidenove programe koji su stotinama tisuća migranata s američkim sponzorima omogućili da uđu u SAD i dobiju radne dozvole. Među njima su bili i Ukrajinci i Afganistanci.
U svibnju 2023. Trump nije htio reći hoće li odustati od politika koje su 2018. godine dovele do razdvajanja roditelja i djece migranata na američko-meksičkoj granici. Te je politike branio i u studenom 2023., ustvrdivši da su one spriječile ulazak "stotina tisuća" migranata u zemlju. Biden je u listopadu 2023. objavio da je s razdvojenim obiteljima postignut dogovor o privremenom ostanku u SAD-u te zabrani razdvajanja na najmanje osam godina.
Spomenute najave Trump navodno planira realizirati tako što će mobilizirati velik broj institucija - od vojske do diplomacije. Očekuje se da će američke savezne države u kojima su na vlasti članovi Republikanske stranke slijediti Trumpov primjer, a da će one u kojima vladaju članovi Demokratske stranke na suradnju natjerati tako što će im prijetiti oduzimanjem sredstava iz državnog proračuna.
Reuters piše da pobornici imigracije tvrde da će Trumpove politike biti skupe, razorne i nehumane. Jedna anketa koja je provedena nakon izbora pokazala je da 39 posto glasača podržava protjerivanje većine ilegalnih imigranata, a da 56 posto smatra da im se treba dati prilika da se prijave za zelenu kartu. Kad se u obzir uzmu uklanjanje imigranata i njihovo brže vraćanje u Meksiko, Reuters navodi da je aktualni predsjednik SAD-a Joe Biden u fiskalnoj 2023. godini protjerao više imigranata nego što je to Trump učinio tijekom bilo koje godine svojeg predsjedničkog mandata.
Trošak masovne deportacije
Neprofitna organizacija Američko imigracijsko vijeće (AIC) procjenjuje da će deportacija 13 milijuna ilegalnih imigranata iz Sjedinjenih Američkih Država koštati 968 milijardi dolara i da će trajati malo dulje od deset godina. USA Today barata brojkom od 11 milijuna ilegalaca. Analiza AIC-a pokazala je da je među ilegalnim imigrantima najviše Meksikanaca (više od 4,7 milijuna) te da bi njihovo protjerivanje stajalo 7,3 milijarde dolara. AIC navodi da među ilegalnim imigrantima ima stanovnika iz više od 75 zemalja. Uz to, kaže da savezne države Kalifornija, Teksas i Florida prednjače po broju ilegalnih imigranata. U Kaliforniji ih je 2,1 milijun, u Teksasu najmanje 1,8 milijuna, a u Floridi malo više od milijun. Druge američke savezne države prijavile su da u njima žive deseci tisuća ilegalnih migranata, piše Newsweek.
AIC dodaje da u trošak deportacije nisu uračunati gubici poreznih prihoda od radnika koji će biti protjerani te drugi ekonomski gubici koji bi se mogli stvoriti ako ilegalni imigranti napuste SAD, a američke tvrtke ostanu bez radnika. Prema podacima iz 2022. godine koje je objavio ABC, kućanstva ilegalnih imigranata platila su 46,8 milijardi dolara saveznih i 29,3 milijardi dolara lokalnih poreza. Također, ilegalni su imigranti su uplatili i 28,3 milijardi dolara doprinosa.
Tom Homan, bivši vršitelj dužnosti ravnatelja Agencije za imigraciju i carine (ICE), rekao je krajem listopada da će opseg deportacije ovisiti o dostupnim agentima i prostoru za pritvor. USA Today piše da će u masovnom protjerivanju sudjelovati vojska, lokalna vlast i privatne tvrtke koje surađuju s američkom državom.
Trenutni budžet ICE-ju omogućava da svaki dan u pritvoru drži 41.500 osoba. Tijekom Trumpova prvog mandata ta se brojka znala popeti do 55.000. Američko imigracijsko vijeće procjenjuje da bi se kapacitet ICE-jevih pritvora morao povećati 24 puta - s 41.500 na 996.000 osoba - kako bi se godišnje deportiralo milijun osoba. Konteksta radi, u svim se američkim zatvorima tijekom 2022. nalazilo 1,9 milijuna ljudi.
AIC piše da će najviše spomenutih milijardi dolara koje će se morati potrošiti da bi Trump održao svoje obećanje otići na zapošljavanje novih državnih službenika te gradnju i održavanje prihvatnih centara. "Taj se naum ne može ostvariti bez masovnog pritvaranja kao privremenog koraka", rekao je AIC.
‘Vidimo se na sudu‘
Lee Gelernt, odvjetnik iz Američke unije za građanske slobode (ACLU), neprofitne organizacije koja se bori protiv kršenja ljudskih prava, rekao je da se više od 15 odvjetnika ACLU-a godinu dana pripremalo za Trumpov povratak na vlast.
Reuters piše da se očekuje da će Trump u svojem drugom mandatu značajnije pritisnuti Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a kako bi proveo svoju imigracijsku politiku. Tijekom svojeg prošlog mandata Trump zemlje iz regije, uključujući i Meksiko, nije uspio nagovoriti da poduzmu korake kako migranti ne bi dolazili na američko-meksičku granicu. Ken Cuccinelli, bivši vršitelj dužnosti zamjenice ministra domovinske sigurnosti SAD-a za vrijeme Trumpa, rekla je da Ministarstvo vanjskih poslova "koči" provedbu imigracijske politike te da je važno da se u njemu zaposle agresivni dužnosnici.
Agencija za imigraciju i carine zapošljava 21.000 osoba i otprilike polovica njih radi u jedinici za istraživanje zločine protiv domovinske sigurnosti SAD-a, jedinici koja se bavi transnacionalnim zločinima kao što su trgovina drogom i ljudima, a ne imigracijom. Nekoliko je Trumpovih saveznika reklo da će više vremena morati posvetiti imigraciji. Međutim, ta se jedinica nedavno distancirala od Agencijinih imigracijskih politika. Jedinica je rekla da im strah od deportacije koju Agencija naoko usađuje u migrante otežava rad.
Stephen Miller, arhitekt Trumpove imigracijske politike, rekao je 2023. da bi se pripadnici Nacionalne garde iz saveznih država koje će provoditi Trumpovu politiku mogli poslati u savezne države koje će mu pružati otpor kako bi protjerivanja bila brža. Međutim, taj bi potez gotovo sigurno doveo do sudskih sporova.
Reuters navodi da će se Trumpov najavljeni pokušaj korištenja zakona iz 1798. kako bi deportirao ilegalne imigrante također gotovo sigurno pokušati sudski osporiti.
"Tužila sam sve predsjednike od Georgea W. Busha do predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena. Suci svih vrsta, pa tako i oni koje je imenovao izabrani predsjednik Trump, presuđivali su u moju korist", izjavila je za Newsweek Karen Tumlin, osnivačica i voditeljica neprofitne organizacije Justice Action Center. "Trumpu ili njegovim zamjenicima šaljemo poruku - vidimo se na sudu. Uz to, imigrantskim zajednicama također šaljemo poruku - vidimo vas, mi smo imigranti i stajat ćemo uz vas", dodala je Tumlin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....