NOVI SUKOB

OVO JE NAJOPASNIJI TRENUTAK ZA BLISKI ISTOK! Počinje novi rat: Prve vojne operacije krenule su oko grada koji pliva na nafti!

 
S lijevna na desno: pešmerga, tenk iračke vojske i irački vojnik
 Thare Al Sudan / Profimedia / Abacca / Alamy / Reuters

Iračka vojska pokrenula je operaciju s ciljem zauzimanja kurdskih položaja u okolici grada Kirkuka, objavio je AFP. Prema škrtim informacijama koje je objavila kurdska agencija Rudaw na Twitteru, “snage pešmerga odlučile su napustiti neke pozicije u blizini Kirkuka, no zasad nije bilo sukoba”.

Šijitske milicije

Drugi izvori iz regije potvrđuju da su snage iračke vojske zajedno sa šijitskim milicijama prodrle na područje pokrajine Kirkuk te potvrdile preuzimanje vojarne u kojoj je bila smještena 102. brigada pešmerga.

Tako je počela operacija kojom je Bagdad prijetio još od ljeta. Naime, Kurdska regionalna vlada (KRG) još je proljetos najavila da će 25. rujna održati referendum o neovisnosti za koji je iračka vlada u Bagdadu odmah rekla da neće imati nikakvog utjecaja jer ga neće priznati. Protivljenje su izrazile i sve susjedne zemlje, pa i Sjedinjene Države iako su im kurdski pešmerge glavni saveznici na terenu u borbi protiv terorista Islamske države koja je u raspadu. Vodstvo KRG-a zaključilo je kako je upravo zbog kraha IS-a sada pravi trenutak da provedu referendum nakon kojega nisu proglasili neovisnost, iako je za nju glasalo 92 posto izašlih.

Duga priprema

Turska i Iran su na granice dovukli vojsku, dok je Irak prvo prijetio administrativnim mjerama, pa uhićenjem izbornog povjerenstva - što je pucanj u prazno jer središnja vlada nema nikakvog utjecaja na sigurnosne snage KRG-a - a cijelo se vrijeme pripremala operacija preuzimanja Kirkuka. Bagdad bi, naime, čak i bio spreman na neovisnost KRG-a, ali u njegovim granicama iz 2005. godine. Nakon što su Kurdi na svojim granicama zaustavili nalet IS-a, krenuli su u ofenzivne operacije te ih izbacili iz svoje blizine i u tim akcijama oslobodili i Kirkuk. I u njemu formirali autonomnu vlast te ga isprva neformalno inkorporirali u KRG, a zatim i u tom gradu proveli referendum (unatoč zabrani koja je stigla iz Bagdada), čime su dali do znanja da je dio budućeg Iračkog Kurdistana. Da je riječ o nekom drugom, većinski sunitskom gradu, središnja se vlada ne bi toliko zabrinjavala, ali Kirkuk doslovce pliva na nafti. Stoga je bilo više nego jasno da ga Irak ne kani bez ispaljenog metka predati Kurdima.

Naime, Bagdad je u četvrtak odbacio bilo kakvu ideju pregovora s Kurdima tako dugo dok se oni ne obvežu na očuvanje jedinstva Iraka te na nadležnost središnje vlade nad “izvozom nafte, sigurnošću i zaštitom granica, uključujući kopnene i zračne prijelaze”.

Ostavljeni sami

No, glavni je zahtjev bio predavanje Kirkuka. S druge strane, vlasti u Irbilu, glavnom gradu KRG-a, tvrde kako ih je Bagdad u trenutku napada IS-a ostavio bez ikakve pomoći i podrške pa su se sami branili, obranili, a zatim i oslobodili ostala područja, uključujući i Kirkuk.

Tijekom jučerašnjeg dana nije bilo informacija o nastavku vojnih operacija, ali prema Kirkuku su se spuštale snage pešmerga s velikom vatrenom moći, odlučne da na svaki način sačuvaju Kirkuk kao dio Kurdistana. General s terena je za AFP izjavio da je naredba jasna: “Obraniti grad po svaku cijenu”. Iračka vojska se nalazi oko tri kilometra od kurdskih položaja, a obavještajni izvori navode da je cilj Bagdada osvojiti okolna naftna polja, zračnu luku i vojnu bazu.

Oko Kirkuka poslano još vojske

Kurdske vlasti u Iraku poslale su dodatnih tisuću vojnika u naftom bogatu regiju Kirkuka zbog prijetnji središnje vlasti u Bagdadu, objavio je u petak potpredsjednik autonomne regije Kurdistana (KRG). Deseci tisuća kurdskih pešmerga već je stacionirano unutar i okolo Kirkuka, a od četvrtka ih je stiglo još 6 tisuća, otkrio je Korsat Rasul u vrijeme sve jačih tenzija između sjeverne regije i Bagdada.

Iračka vlada je poduzela niz mjera kako bi izolirala to područje otkad su Kurdi na referendumu 25. rujna izglasali neovisnost, uključujući zabranu međunarodnih letova i pozivanja na zaustavljanje trgovine sirovom naftom.

Irački premijer Haider al-Abadi više je puta ponovio da ne planira napasti taj teritorij, no sigurnosno vijeće regionalne vlade Kurdistana u četvrtak je podiglo uzbunu radi gomilanja iračkih vojnih snaga južno od Kirkuka, "uključujući tenkove, topništvo, vojne džipove i minobacače".

Njemačka, u tradicionalno dobrim odnosima i s Bagdadom i s KRG-om, poziva na korake kojima bi se smanjile tenzije.

"Htjeli bismo od njih zatražiti da preuzmu odgovornost i ne eskaliraju taj sukob", naglasio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert u Berlinu.

Čvrsti stav Iraka prema Kurdima ima podršku susjedne Turske i Irana koji se snažno protive secionističkom pokretu jer i sami imaju značajnu kurdsku manjinu.Glasnogovornik turskog predsjednika Tayyipa Erdogana u četvrtak je objavio da će Turska postupno zatvarati granične prijelaze sa sjevernim Irakom u koordinaciji sa središnjom vlašću u Bagdadu i s Iranom. Turski premijer Binali Yildirim trebao bi posjetiti Bagdad u nedjelju. (Hina)

Komentar Jutarnjeg: Ovo je najopasniji trenutak za cijeli Bliski istok

Razmještanje vojnih snaga iračke vlade s juga te kurdskih pešmerga sa sjevera predstavlja izuzetno ozbiljnu prijetnju cjelokupnoj regiji. U trenutku kad je došlo do smirivanja rata u Siriji, kad je postignut dogovor palestinskih frakcija Hamasa i Fataha, a teroristička skupina Islamska država već je gotovo poražena, otvara se novo krizno žarište koje prijeti uvlačenjem svih zemalja u novi sukob. Kurdi traže neovisnost i žele da u novoj državi bude Kirkuk, a Bagdad na to ne kani pristati. Alternativni izvori energije sve su prisutniji, ali nafta i plin i dalje su pogonsko gorivo svijeta. A nafte u Kirkuku ima jako puno.

Kurdi su odlučni. Smatraju kako je sada pravi trenutak da isprave nepravdu koja im je nanesena u pregovorima nakon Prvoga svjetskog rata i da dobiju svoju državu. I kad se pogleda što su sve pretrpjeli, od genocida kemijskim napadom snaga diktatora Sadama Huseina pa do krvavog rata s IS-om (u kojem su bili ostavljeni bez ikakve pomoći središnje vlade), više je nego razumljiva njihova želja, ali i pravo. Konačno, 2005. godine sami su odlučili ući u Irak, s sada žele van.

Irak bi ih možda i pustio, bez Kirkuka, ali sama ideja kurdske države diže kosu na glavi vlastima u Turskoj i Iranu. Oni imaju velike kurdske manjine, Ankara je s njom u otvorenom ratu, a Teheran ih nekako uspijeva držati pod kontrolom. No, ako zapuca u Iračkom Kurdistanu, sasvim je jasno da će turski i iranski Kurdi priskočiti u pomoć, bez obzira na njihova brojna duboka neslaganja, pa čak i neprijateljstva. Dovoljno se samo sjetiti borbe za obranu Kobanea u Siriji. To znači da se u sukob uključuju Turska i Iran, na strani Iraka, a sve bi se moglo preliti u Siriju. Izrael je dao podršku Kurdistanu pa bi sigurno dao svoj obol obrani te države, a i Amerikanci bi morali izabrati stranu: Kurdi su ratni saveznici, Irak žele održati cijelim, ali ne žele podržati utjecaj Irana. Ako je Iran uz Bagdad, Saudijska Arabija će biti uz Kurde. Stoga se treba nadati da će pregovori osigurati da oružje ne progovori. (Željko Trkanjec)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 00:37