Iznenađene ruske vlasti, kojima je pod nosom ubijen visoki general, pokušavaju sanirati štetu dok istovremeno pripremaju brzu i žestoku osvetu. Atentat na generala i šefa nuklearnih, bioloških i kemijskih obrambenih snaga Igora Kirilova pokazuje da su ruske obavještajne snage još jednom ozbiljno zakazale.
Prvi veliki neuspjeh bila je njihova procjena da Ukrajina neće biti u stanju pružiti ozbiljan otpor Rusiji 2022. godine. Osim toga, bile su nesposobne spriječiti Prigožinovu pobunu, koja je bila apsurdna sama po sebi, s obzirom na to da je postrojba Wagner osnovana upravo unutar vojne obavještajne službe. Isto tako, nisu uspjele detektirati koncentraciju ukrajinskih snaga na granici s ruskom Kurskom oblasti i preventivno djelovati da spriječe ukrajinsku invaziju. Ovaj posljednji u nizu incidenata pokazuje da postoji ozbiljan problem unutar ruske obavještajne zajednice.
- I sada imamo ovaj atentat u samom srcu Moskve. Time Ukrajina pokazuje da Rusiji može učiniti nešto slično onome što je izraelski Mossad učinio Iranskoj revolucionarnoj gardi i Hezbolahu. Svakako, ovo je veliki udarac za ruske obavještajne službe, a budući da su te službe jedan od glavnih oslonaca vlasti, to je onda udarac i za rusku vlast - kaže nam vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.
Atentat dolazi u vrlo nepovoljnom trenutku za ruskog predsjednika, koji se priprema za veliku godišnju konferenciju za medije koju je namjeravao iskoristiti da bi pokazao stabilnost i snagu Rusije. Također, atentat dolazi samo nekoliko tjedana prije nego što će Donald Trump ponovno preuzeti vlast u Bijeloj kući, što bi moglo dodatno zakomplicirati početak pregovora. Kijev je priznao odgovornost za atentat, a SAD negira umiješanost u bombaški napad. Ipak, Putin bi mogao iskoristiti ovaj događaj kao dokaz da rat koji vodi protiv Ukrajine zapravo predstavlja širu borbu sa Zapadom.
Nepovoljna situacija
- Putin ne smije pokazati slabost, ne smije priznati da gubi čak i ako gubi. Sad će sigurno inzistirati na toj priči koju slušamo još od invazije, odnosno od vremena neposredno prije invazije na Ukrajinu, o tome da Rusija ne ratuje protiv Ukrajine, nego protiv Zapada, o tome da Zapad želi pokoriti Rusiju i o tome da je pravda na njihovoj strani, a pravda uvijek pobjeđuje. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li natuknuti nešto o mogućim pregovorima koje najavljuje Trump. U svakom slučaju, Putin će nastojati pokazati da Rusija nije pristupila pregovorima pod pritiskom, nego je to njezina suverena odluka - kaže Kovačević.
Nema sumnje da će Moskva reagirati na atentat i pokušati se osvetiti, no vjerojatno će odmjeriti svaki korak da bi osigurala da odgovor ne naruši njezinu poziciju u predstojećim pregovorima. Ovo intenziviranje neprijateljstava ne pogoduje početku pregovora i zapravo više odgovara Ukrajini nego Rusiji. Kako sada stvari stoje, sve je jasnije da će rezultat tih pregovora, bez obzira na to kako se situacija bude razvijala na terenu u narednim tjednima ili mjesecima, najvjerojatnije uključivati neki oblik teritorijalnog gubitka za Ukrajinu.
Takav ishod Kijev će teško prihvatiti, pa možda ovakvim napadima pokušava isprovocirati Rusiju na eskalaciju sukoba da bi blokirao mogućnost početka mirovnog procesa pod Trumpovim patronatom, a odgovornost za to prebacio na Moskvu. Ukrajina bi na taj način mogla željeti stvoriti uvjete u kojima će Rusiju prikazati kao agresora koji sabotira pregovore, dok bi se Kijev pozicionirao kao onaj koji je spreman na mir, ali se suočava s nepopustljivom ruskom agresijom.
- Ukrajina je u krajnje nepovoljnoj situaciji jer ono što je Trump najavio nije oslobađanje svih okupiranih teritorija. nego primirje koje se zasniva na sadašnjim linijama razdvajanja. Kao što je invazija na Kursk bila pokušaj da Ukrajina nametne svoje uvjete za pregovore, tako i sve druge akcije, pa možda i ovaj atentat, imaju taj cilj. Moskva će se sada pokušati osvetiti na koji god način može. Ako su ruske obavještajne službe u stanju detektirati gdje se nalaze neke važne osobe iz ukrajinske hijerarhije, vjerojatno će ih pokušati ubiti. Ili će u svom stilu raditi odmazdu tako da unište stožere, možda predsjednički ured - kaže nam Božo Kovačević. Moskva uporno ponavlja da će balistički projektil Orešnik, koji je lansirala na ukrajinski grad Dnjipro, upotrijebiti i za napad na centre odlučivanja u Kijevu.
Unajmljeni plaćenici
Ruske vlasti uhitile su Ahmada Kurbanova, državljanina Uzbekistana koji je priznao da je postavio eksplozivnu napravu u kojoj je ubijen visoki ruski general i njegov pomoćnik. 29-godišnjeg muškarca su snage sigurnosti uhitile u selu Černoje, smještenom u moskovskoj regiji. Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) objavila je snimku njegova ispitivanja, u kojem je osumnjičeni objasnio kako je pripremao napad. Prema njegovim riječima, električni romobil je kupio nekoliko mjeseci prije planiranog atentata, a zatim je primio dijelove eksplozivne naprave koje je sastavio i postavio na na ulaz u zgradu.
Za praćenje mete unajmio je automobil, u koji je instalirao Wi-Fi kameru, koja je navodno omogućila organizatorima napada u Dnjipru da uživo prate što se događa. Osumnjičeni je priznao da je napad izvršio jer su mu ponudili novčanu nagradu od 100 tisuća dolara i europsku putovnicu. FSB tvrdi da su Kurbanova regrutirale i obučile ukrajinske specijalne službe. Prijeti mu doživotni zatvor.
Božo Kovačević smatra da činjenica da je osumnjičenik iz Uzbekistana ne znači nužno da su vlasti te države znale što on radi i bile upletene u ubojstvo. - Ja mislim da je tu riječ o desperadosima koji bi, da su u Americi, bili plaćeni ubojice za mafiju, a ovdje su možda unajmljeni od ukrajinskih obavještajnih službi. Postoji velik broj ljudi u Rusiji, osobito imigranata iz bivših srednjoazijskih sovjetskih republika, koji su spremni učiniti sve da bi zaradili novac. Sjetimo se onog terorističkog napada na dvoranu Crocus kod Moskve. I to su isto tako izveli plaćenici koji nemaju nikakve ideološke ili religijske motive, nego im je motiv samo novac. U Rusiji očito ima puno ljudi koji su spremni i najgore stvari raditi za novac. Osim toga, novac je glavni mamac za ljude koji se prijavljuju za ratovanje na ruskoj strani u Ukrajini. Pa ako takve taktike koristi Rusija, zašto ne bi i Ukrajina? - ističe Kovačević.
Zanimljivo je da Kijev nije odmah priznao odgovornost, nego je prvo šutio, pa čak i sugerirao da bi ubojstvo Kirilova moglo biti rezultat unutarnjih sukoba ruskih struktura moći, ističući mogućnost da je on možda postao meta zbog internih razmirica. Međutim, na kraju su Ukrajinci ipak priznali odgovornost za atentat. Kovačević naglašava da je ovo izrazito prljavi rat u koji su uključene mnoge strane, a neke od njih žele prikriti vlastite interese. Prema njegovim riječima, cijeli svijet je "zapljusnut dezinformacijama" svih zainteresiranih strana.
- Sa sigurnošću možemo utvrditi samo činjenice da je general ubijen, da je osumnjičeni Uzbekistanac i da je Ukrajina priznala da je bila naručiteljica. Međutim, mi ne možemo znati je li to priznanje Ukrajine iskreno. Možda se, na kraju krajeva, Ukrajina samo želi prikazati važnijom i moćnijom nego što zapravo jest - zaključuje Kovačević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....