Viktor Orbán odlučio je spektakularno nastaviti predsjedanje Vijećem EU - u petak je sletio u Moskvu. Vijest je u javnost procurila u četvrtak navečer pa je uslijedila burna reakcija poljskog premijera Donalda Tuska na platformi X, bivšem Twitteru: "Glasine o vašem posjetu Moskvi ne mogu biti istinite, Viktore Orbáne, ili mogu?"
U petak, kad je mađarski premijer sletio u Moskvu, Tusk se opet oglasio (Poljska i Mađarska su u sukobu zbog proruskog stava potonje glede rata u Ukrajini). Referirao se na Orbánovu izjavu na putu za Moskvu: "Služit ćemo kao važan alat u pravljenju prvog koraka prema miru". Pitanje je u čijim je rukama taj alat, naglašava Tusk.
Služba vanjskih poslova EU je u 10.20 sati u petak objavila da Orbán nema mandat Vijeća za posjet Moskvi. "Mađarski premijer stoga ni u kojem obliku ne predstavlja EU", stoji u priopćenju koje podsjeća da je Međunarodni kazneni sud izdao uhidbeni nalog za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Službeni, samo bilateralni posjet, je li stvarno?
"Mađarski premijer Viktor Orbán stigao je u Moskvu u sklopu službenog posjeta gdje se će se sastati s Putinom, a očekuje se kako će razgovarati o načinima rješavanja sukoba u Ukrajini", objavila je Russia Today, dodajući da je posjet "u sklopu mirovne misije" najavio njegov tajnik za medije Bertalan Havasi.
Na društvenim mrežama u međuvremenu je objavljena i snimka susreta Putina i Orbana na kojoj mađarski premijer djeluje vrlo samozadovoljno.
"Mađarska nema mandat pregovora u ime EU. Nikada se ne bih pretvarao. Ali, mogu istražiti situaciju", rekao je u petak Orbán u redovitom jutarnjem nastupu na postaji Kossuth Rádió i dodao da će obavijestiti čelnike Unije o tome postoji li mogućnost otvaranja mirovnih pregovora, navodeći da su "još uvijek daleko". The Financial Times u petak prenosi riječi neimenovanog diplomata EU koji kaže da je "takvim sastankom mađarsko predsjedništvo završilo prije nego što je stvarno počelo" te da je "skepticizam članica EU, nažalost, opravdan - riječ je o promicanju interesa Budimpešte".
Daniel Hegedüs iz German Marshall Funda je za FT izjavio kako se potvrđuje da EU od mađarskog predsjedanja može očekivati "potrese, nestabilnost i trolanje (trolling)", dodajući da bi Orbán mogao iskoristiti i zloupotrijebiti predsjedništvo EU kako bi posijao zbunjenost i prouzročio znatnu simboličnu štetu vanjskoj politici EU uz istodobno promicanje interesa Rusije i drugih neliberalnih suparnika na Zapadu.
Treba dodati da je Putin na summitu Šangajske skupine za suradnju u četvrtak u Kazahstanu odbacio prijedlog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana da bude posrednik u mirovnim pregovorima.
Tako se nastavlja dinamični niz aktivnosti koji je Orbán počeo prošle nedjelje kad je najavio novu političku grupaciju u Europskom parlamentu, Patrioti za Europu, u kojoj su uz njega zasad austrijska Slobodarska stranka i češki ANO koji vodi Andrej Babiš, bogataš koji je donedavno bio u skupini liberala. Očekuje se da se tom klubu priključi i Marine Le Pen, personifikacija francuske stranke Nacionalno okupljanje, ali čeka da prođe drugi krug izbora za Nacionalnu skupštinu - svaki je glas važan, a objava ulaska u koaliciju s Orbánom možda bi alijenirala dio biračkog tijela.
Viševektorski pristup Budimpešte
U utorak je mađarski premijer bio u Kijevu, prvi put od početka ruske agresije, jedini od čelnika država s istoka Europe koji dosad nije posjetio Ukrajinu. Nije bilo suglasja s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim koji tvrdi da pristaje samo na pravedni mir - mađarski premijer nije bio na summitu u Švicarskoj sredinom lipnja gdje se raspravljalo o ukrajinskom mirovnom planu, tamo je otišao ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Orbán je u Kijevu rekao da je pravi put prekid vatre. Isti je dan Szijjártó nazvao ruskog kolegu Sergeja Lavrova, što je službena Budimpešta protumačila kao "viševektorski pristup vanjskoj politici".
Putinu vjerojatno važniji gost dolazi početkom drugom tjedna, prvi put od početka ruske agresije na Ukrajinu u Moskvu dolazi indijski premijer Narendra Modi koji je nije došao na nedavni summit Šangajske organizacije za suradnju u Kazahstanu gdje su se susreli Putin i kineski predsjednik Xi Jinping. Indija i Rusija su od početka agresije intenzivirale ekonomske odnose. Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar je u svibnju izjavio da porast trgovine s Rusijom ne treba gledati kao privremeni fenomen. New Delhi je veliki kupac ruske nafte, uz popuste: u svibnju je ruska nafta predstavljala 41% indijskog uvoza što je dovelo do trgovinskog deficita na štetu Indije. Važna tema u razgovorima bit će oružje jer je Indija smanjila udio ruskog uvoza: prema podatcima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) pao je s 76% u razdoblju 2009.-2013. godine na 33% od 2019. do 2023. godine.
Modi je u rujnu 2022. godine, sedam mjeseci nakon početka agresine na Ukrajinu, rekao Putinu da ovo nije era za rat.