‘Ovo što se upravo događa u Rusiji je uistinu spektakularno, Zapad mora iskoristiti priliku‘

Zapad se mora pripremiti za kolaps i raspad Rusije, nakon što je to propustio učiniti u vezi Sovjetskog Saveza, izjavio je tajnik Nacionalnog vijeća sigurnosti i obrane Ukrajine Oleksij Danilov. U intervjuu za britanski The Times, Danilov je rekao kako je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom prošlog mjeseca potvrdio ono u što je Ukrajina već dugo uvjerena, a to je da je Rusija slaba te da joj prijeti raspad.

"Zapad ne poznaje Rusiju i Zapad strahuje od fragmentacije u Rusiji", rekao je Danilov. "No, ovaj proces je već u tijeku", smatra on. Danilov kaže da će kolaps Rusije biti "spektakularan" te da će se dogoditi za tri, pet ili sedam godina. "To je povijesni proces, a povijest ne možete zaustaviti", dodao je.

Borbe od godišnjice invazije usredotočene su na grad Bahmut u Donecku, regiji koju Kremlj i njegovi lokalni proruski saveznici u tom području pokušavaju u potpunosti zauzeti još od 2014. godine, no u tome još nisu uspjeli, iako je Moskva prošle godine nezakonito proglasila aneksiju tog područja.

U međuvremenu, s malo uspjeha na obje strane, rat na terenu zasjenile su diplomatske akcije - u prvom redu tu je Xijev posjet Moskvi, koji je, kako navodi Times, bio pokušaj da se učvrsti Putinova pozicija u sukobu ovih dviju država sa SAD-om, a ubrzo nakon toga stigla je i Putinova najava raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

‘Jasne ideološke linije podjele‘

Danilov smatra da sve to treba promatrati kao znakove ruske slabosti, a ne snage, te da je Putinov neuspjeh da zauzme Kijev i Harkiv na početku invazije bio smrtni udarac ruskom jedinstvu. Baš kao što se Sovjetski Savez raspadao brže nego što je Zapad očekivao, tako će i Rusija izgubiti kontrolu ne samo nad dijelovima istočne Ukrajine koje nastoji okupirati, već i nad Abhazijom, proruskom odcijepljenom gruzijskom republikom, kao i teritorijima na Kavkazu, tvrdi Danilov.

Rusija je već izgubila moć nad nekadašnjim lojalnim saveznicima u srednjoj Aziji, navodi dalje. Kina, pak, drži na oku sibirski daleki istok Rusije, gdje već živi velika kineska populacija. "Pustiti Kinu da preuzme ruski teritorij bilo bi opasno za Zapad jer bi rješavanjem jednog problema stvorio drugi", rekao je Danilov. "Zapad mora poduzeti početne korake već, sada", poručuje Danilov.

Susret Xija i Putina postavio je jasne ideološke linije podjele između SAD-a i njezinih saveznika s jedne i rastuće "osovine autokracija" - koju čine Peking, Moskva i niz drugih diktatura, apsolutističkih monarha i populističkih vođa koji traže njihovo okrilje - s druge strane. Saudijska Arabija, nekoć najbliži američki saveznik u arapskom svijetu, objavila je prošli tjedan da se namjerava pridružiti Šangajskoj organizaciji za suradnju, labavom savezu većinom azijskih zemalja, u kojem je i Rusija, a koji je osnovao Peking kako bi zasjenio NATO na političkoj razini.

Tijekom posjeta Moskvi, Xi nije rekao ništa o isporuci oružja ili vojnoj potpori Kremlju. Primjetno je i da je izostala formulacija - naglašavana u ranijim izjavama - da se u odnosima Rusije i Kine radi o prijateljstvu "bez ograničenja". "Kina je velika zemlja i bit će moćan rival anglosaksonskom svijetu", istaknuo je Danilov. "Sada je u toj poziciji Rusija. Rusija bez njih više neće pokretati nijednu važnu akciju. Rusija je u potpunosti izgubila svoj suverenitet. To je činjenica".

Iako je Kina priskočila u pomoć Rusiji odbijajući prihvatiti zapadne sankcije i kupujući rusku naftu i plin, to sve zapravo ide u njezinu vlastitu korist. Malo bi se analitičara, navodi Times, složilo da Xi drži Putina u šaci u onoj mjeri u kojoj to tvrdi Danilov, no nema sumnje da je dosadašnji neuspjeh Kremlja u vođenju rata u Ukrajini ojačao utjecaj Kine u tom odnosu.

‘Nuklerano oružje? To pitajte Kinu‘

U međuvremenu, kineski mirovni plan za Ukrajinu američki predsjednik Joe Biden odmah je odbacio, no u Kijevu je primljen nešto povoljnije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Xija da posjeti Kijev i rekao da je spreman razgovarati o prijedlozima. Iako u kineskom mirovnom planu nema izričitog zahtjeva da se ruske snage povuku iz Ukrajine, on ipak sadržava oštre poruke Putinu jer naglašava poštivanje nacionalnog suvereniteta i zahtijeva da se prestane s nuklearnim prijetnjama.

Istovremeno, na samom bojištu približava se ključni trenutak - dugoočekivana ukrajinska tzv. proljetna protuofenziva. Zapadni promatrači strahuju da bi ta protuofenziva mogla predstavljati ili potpuni uspjeh ili potpunu propast za Ukrajince, s obzirom na to da Europi ponestaje opreme i naoružanja kojom bi Ukrajinu opskrbljivala nakon isteka godine.

No, ukoliko Kijev ipak uspije nanijeti veliki poraz Moskvi ili čak i potisnuti ruske snage do njihovih granica, ostaje prijetnja da bi se Putin u krajnjem slučaju mogao posegnuti za uporabom nuklearnog oružja. "Zapad je omogućio Rusiji monopol nad nekadašnjim sovjetskim terorizmom, misleći da je s njima moguće graditi demokraciju", kaže Danilov.

Pitanje je, pak, bi li Putin upotrijebio nuklearno oružje u slučaju da ruskoj državi zaprijeti kolaps. "Ako Kinezi dopuste Rusiji da uporabi nuklearno oružje, uporabit će ga", smatra on. "Ako ne, neće. Dakle, to je nešto što morate pitati Kinu", zaključio je Danilov.