Ovo su mogući uzroci eksplozije na Sjevernom toku, svi se pitaju: ‘Gdje je bio ‘Belgorod‘?‘

Tri priobalne linije plinovodnog sustava Sjeverni tok, koji opskrbljuju Njemačku ruskim plinom, pretrpjele su u ponedjeljak, kako je rečeno, "neviđenu" štetu, uslijed čega je došlo do velikog podvodnog curenja plina. Inače, curenja plinskih cijevi u moru su rijetka pojava. Tri curenja u isto vrijeme snažno ukazuju na sabotažu, no pitanje je kako takvu sabotažu izvesti, prenosi The Telegraph.

Budući da se radi o dubini od svega oko 70 metara, tajni ulazak nuklearne podmornice u Baltičko more bio bi vrlo težak zadatak, ako ne i nemoguć. Ronioci, pak, mogu djelovati na tim dubinama, iako morske struje mogu biti vrlo nezgodne, a svako prateće plovilo, bilo podmornica ili površinsko plovilo, vjerojatno bi bilo uočeno s obzirom na gustoću prometa u tom području.

Vodeni stup - mješavina slatke i slane vode - također bi otežao podmornici održavanje odgovarajućeg uzgona za takvu misiju. Pokušavati nešto s roniocima i eksplozivom u takvim bi uvjetima bio iznimno riskantan pothvat.

Ruske podmornice su, inače, vrlo dobro uvježbane za ovakve operacije jer su desetljećima usavršavale vještine "istražujući" podvodne internetske kabele preko sjevernog Atlantskog oceana.

Zapovjednici zapadnih mornarica visoko su cijenili podmorničke snage Sovjetskog Saveza zbog njihove sposobnosti upravljanja po morskom dnu posebno dizajniranim inženjerskim napravama tijekom ‘Hladnog rata‘.

Unatoč vojnom poniženju Moskve u Ukrajini, današnja ruska podmornička flota je modernizirana i ponovno se smatra moćnom silom.

To je jedan od razloga zašto je britanski ministar obrane Ben Wallace naredio zapovjednicima mornarice da izvrše inspekciju kako bi utvrdili ima li Velika Britanija pravu ravnotežu površinskih i podvodnih sposobnosti.

Bi li Putin riskirao?

Smatra se da je ruska špijunska podmornica Belgorod, modificirano plovilo klase OSCAR III kojim upravlja Glavna uprava za istraživanje morskih dubina (GUGI), sposobna ometati podmorske komunikacije. A ako može kablove, postavlja se pitanje zašto ne i cjevovode.

Upitno je, međutim, bi li ruski predsjednik Vladimir Putin riskirao korištenje svojih podmorničkih snaga u ovakvom poslu i sa svim diplomatskim posljedicama ako bi nešto pošlo po zlu.

Postavlja se pitanje i o drugim mogućnostima - jesu li možda korištena autonomna podvodna vozila ili možda podvodni dronovi koji nose eksploziv. To je također moguće, no i jedno i drugo moralo bi doći s nekog broda domaćina, a kako je već rećeno, područje je prilično plitko i prometno pa bi netko nešto zapazio. K tome uvijek postoji mogućnost da podvodni dron ispusti eksplozivno punjenje na krivo mjesto.

Ako pretpostavimo da je korištena neka vrsta bombe, eksplozivno punjenje ne bi moralo biti jako veliko jer cijevi ipak nisu oklopljene i debele su svega nekoliko centimetara. Također, do eksplozije ne bi moralo doći izravno na cijevi jer se eksplozija pod vodom uvećava te se za istu količinu naboja može postići puno veći učinak ispod valova nego na plaži.

Moderne morske mine različitih su vrsta. Neke se mogu rasporediti na određeno područje i unaprijed programirati s akustičnim potpisom potencijalnih meta - primjerice, postoje mine u obliku torpeda koje se penju prema površini kada detektiraju zvuk brodskih propelera iznad sebe.

Tu je i mina s jednom osovinom i sedam, ali i mina s dvije osovina od kojih svaka ima sedam oštrica, a namijenjena je za napade na nosače zrakoplova.

Prednost prethodnog postavljanja takvih mina je u tome što se operacija može izvesti kada je svjetska pozornost usmjerena negdje drugdje i možda mjesecima prije nego bi trebalo doći do eksplozije.

Slično tome, ako su vode previše nemirne, doslovno ili diplomatski mišljeno, kada je planirana misija postavljanja eksploziva, tim bi se mogao vratiti samo tjedan dana kasnije.

Demonstracija moći?

Uređaj dovoljno malen da probuši rupu u tankoj metalnoj cijevi ne mora biti jako velik. Mogla ga je nekoliko mjeseci prije ispustiti ruska podmornica klase Kilo, što bi bilo rizično, ili ribarski brod registriran u St Petersburgu, što bi bilo sumnjivo, ili jahta nekog oligarha u prolazu.

Tri male naprave, 70 metara ispod vode, u blizini cjevovoda mogle su biti postavljene prije nekoliko mjeseci, možda dok je svijet bio fokusiran nuklearnu elektranu Zaporižje ili zločine otkrivene u Buči. A možda je misija obavljena dok je pozornost bila usmjerena na Zimske olimpijske igre u Kini.

Možda su uređaji tamo bili mjesecima, osluškujući unaprijed programirani akustični potpis ‘prijateljskog‘ broda koji prolazi blizu - ali dovoljno daleko od bilo kakve eksplozije.

Također, možda su osluškivali signal koji je odašiljao elektronički uređaj ispušten iz zrakoplova koji je prolazio iznad njih.

Poznato je da se ruska mornarica jako zanima za podvodnu infrastrukturu, obično u svrhu prisluškivanja internetskih kabela. Vrlo je vjerojatno da će zapadne mornarice poslije toga posjetiti ista područja kako bi vidjele jesu li iza njih ostala neka ‘iznenađenja‘.

Pitanja su i je li mjesto odabrano kao ‘crta razdjelnica‘ između dviju nacija te tko je trebao biti odgovoran za provjeru plinovoda Sjeverni tok zbog neželjkenih gostiju na cijevima, poput puževa i sličnih organizama.

Na kraju, navodi Telegraph, pitanje je i je li ruska podmornička flota još jednom pokazala koliko je sposobna i moćna sila.