KLIMATSKE PROMJENE

Padaju temperaturni rekordi: Lipanj 2024. bio je još vrući nego 2023., cilj Pariškog sporazuma ozbiljno je ugrožen

No do kraja godine očekuje se predviđeni povratak klimatskog fenomena La Nine, koji nose svježije temperature

Toplinski val u Italiji

 Tiziana Fabi/AFP

Zbog emisije stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, temperaturni rekordi na svjetskoj razini padaju unazad više od godinu dana: lipanj 2024. postao je najtopliji lipanj ikad izmjeren i oborio je lipanjski rekord 2023., piše u ponedjeljak AFP pozivajući se na europski opservatorij Copernicus.

Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša. U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na zemaljskim podacima. Europska komisija koordinira i upravlja programom koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Océanom.

S toplinskim valovima u Meksiku, Kini ili Saudijskoj Arabiji, lipanj 2024. je 13. uzastopni mjesec s rekordno visokom prosječnom temperaturom u odnosu na prethodne mjesece, objavio je Copernicus.

S tim nizom i uz dosad nezabilježeno pregrijavanje oceana koji su apsorbirali 90 posto viška vrućine izazvane ljudskim djelovanjem, "prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, srpanj 2023. - lipanj 2024., najviša je ikad zabilježena", ističe Copernicus.

image

Toplinski val u SAD-u

Celal Gunes/Anadolu Via AFP

U tom razdoblju prosječna temperatura planeta bila je 1,64 stupnja Celzija iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900., kad deforestacija i izgaranje fosilnih goriva još nisu zagrijali klimu Zemlje.

Lipanj 2024. je, između ostalog, bio "12. mjesec zaredom s temperaturom višom za 1,5° C u odnosu na predindustrijsko razdoblje", ističe Carlo Buontempo, direktor servisa Copernicus za klimatske promjene (C3).

Cilj Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine ima za cilj ograničiti porast temperature Zemljine površine na 1,5° C više u odnosu na predindustrijske razine.

Ako je klima već zagrijana za 1,2° C više u odnosu na razdoblje 1850. - 1900., stručnjaci za klimu UN-a predviđaju da cilj od 1,5° C ima tek ograničene izglede da bude postignut u razdoblju od 2030./35., uz ritam emisije stakleničkih plinova čiji se vrhunac očekuje do 2025.

Zbog vrućine 1300 mrtvih u Meki

S izuzetkom zapadne Europe, u kojoj je temperatura u lipnju bila blizu ili niža u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020., ostatak svijeta zabilježio je veće i znatno veće temperature te je tako u Meki, Saudijskoj Arabiji, od vrućine umrlo više od 1300 hodočasnika. Temperatura u Velikoj džamiji rasla je i do 51,5 stupnjeva Celzija.

Grčka Akropola je zbog visokih temperatura od 44° C bila zatvorena. Sjever Kine, uključujući i Peking, pržio se na više od 40° C, dok je jug bio pogođen poplavama.

Razorne poplave pogodile su i Keniju, Afganistan te Francusku. Radi se o sve učestalijem fenomenu u svijetu kao posljedici zagrijavanja klime, kad se vlaga maksimalno povećava u zraku, a s tim i potencijalni intenzitet padalina.

image

Toplinski val u Japanu

Kenichi Unaki/The Yomiuri Shimbun Via AFP

World Weather Attribution (WWA) tvrdi da je smrtonosni toplinski val u SAD-u i Meksiku zbog klimatskih promjena postao 35 puta vjerojatniji.

Što se požara tiče, lipanj je u Amazoni, koju pogađa povijesna suša, zaključio najgore polugodišnje razdoblje unazad 20 godina.

Prekid električne energije

Ostale posljedice toplinskih valova uključuje i prekid napajanja električnom energijom koji je pogodio Egipat, Pakistan i zapadni Balkan.

No do kraja godine očekuje se predviđeni povratak klimatskog fenomena La Nine, koji nose svježije temperature te se može očekivati pad globalnih temperatura, smatra Julien Nicolas, znanstvenik u Copernicusu.

Objašnjava da će temperature u svijetu krajem 2024. u velikoj mjeri ovisiti o rastu temperature oceana koji pokrivaju 70% površine planeta.

Povišena temperatura površine sjevernog Atlantika pridonijela je i snazi uragana Beryl koji je početkom srpnja poharao Antile.

"Ako usprkos La Nini ove rekordne temperature ostanu, 2024. bi u cijelosti mogla biti toplija od 2023., ali je još rano za reći", zaključio je Nicolas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:23