Zbog emisije stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, temperaturni rekordi na svjetskoj razini padaju unazad više od godinu dana: lipanj 2024. postao je najtopliji lipanj ikad izmjeren i oborio je lipanjski rekord 2023., piše u ponedjeljak AFP pozivajući se na europski opservatorij Copernicus.
Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša. U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na zemaljskim podacima. Europska komisija koordinira i upravlja programom koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Océanom.
S toplinskim valovima u Meksiku, Kini ili Saudijskoj Arabiji, lipanj 2024. je 13. uzastopni mjesec s rekordno visokom prosječnom temperaturom u odnosu na prethodne mjesece, objavio je Copernicus.
S tim nizom i uz dosad nezabilježeno pregrijavanje oceana koji su apsorbirali 90 posto viška vrućine izazvane ljudskim djelovanjem, "prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, srpanj 2023. - lipanj 2024., najviša je ikad zabilježena", ističe Copernicus.
U tom razdoblju prosječna temperatura planeta bila je 1,64 stupnja Celzija iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900., kad deforestacija i izgaranje fosilnih goriva još nisu zagrijali klimu Zemlje.
Lipanj 2024. je, između ostalog, bio "12. mjesec zaredom s temperaturom višom za 1,5° C u odnosu na predindustrijsko razdoblje", ističe Carlo Buontempo, direktor servisa Copernicus za klimatske promjene (C3).
Cilj Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine ima za cilj ograničiti porast temperature Zemljine površine na 1,5° C više u odnosu na predindustrijske razine.
Ako je klima već zagrijana za 1,2° C više u odnosu na razdoblje 1850. - 1900., stručnjaci za klimu UN-a predviđaju da cilj od 1,5° C ima tek ograničene izglede da bude postignut u razdoblju od 2030./35., uz ritam emisije stakleničkih plinova čiji se vrhunac očekuje do 2025.
Zbog vrućine 1300 mrtvih u Meki
S izuzetkom zapadne Europe, u kojoj je temperatura u lipnju bila blizu ili niža u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020., ostatak svijeta zabilježio je veće i znatno veće temperature te je tako u Meki, Saudijskoj Arabiji, od vrućine umrlo više od 1300 hodočasnika. Temperatura u Velikoj džamiji rasla je i do 51,5 stupnjeva Celzija.
Grčka Akropola je zbog visokih temperatura od 44° C bila zatvorena. Sjever Kine, uključujući i Peking, pržio se na više od 40° C, dok je jug bio pogođen poplavama.
Razorne poplave pogodile su i Keniju, Afganistan te Francusku. Radi se o sve učestalijem fenomenu u svijetu kao posljedici zagrijavanja klime, kad se vlaga maksimalno povećava u zraku, a s tim i potencijalni intenzitet padalina.
World Weather Attribution (WWA) tvrdi da je smrtonosni toplinski val u SAD-u i Meksiku zbog klimatskih promjena postao 35 puta vjerojatniji.
Što se požara tiče, lipanj je u Amazoni, koju pogađa povijesna suša, zaključio najgore polugodišnje razdoblje unazad 20 godina.
Prekid električne energije
Ostale posljedice toplinskih valova uključuje i prekid napajanja električnom energijom koji je pogodio Egipat, Pakistan i zapadni Balkan.
No do kraja godine očekuje se predviđeni povratak klimatskog fenomena La Nine, koji nose svježije temperature te se može očekivati pad globalnih temperatura, smatra Julien Nicolas, znanstvenik u Copernicusu.
Objašnjava da će temperature u svijetu krajem 2024. u velikoj mjeri ovisiti o rastu temperature oceana koji pokrivaju 70% površine planeta.
Povišena temperatura površine sjevernog Atlantika pridonijela je i snazi uragana Beryl koji je početkom srpnja poharao Antile.
"Ako usprkos La Nini ove rekordne temperature ostanu, 2024. bi u cijelosti mogla biti toplija od 2023., ali je još rano za reći", zaključio je Nicolas.