Pakt iz pakla: Talibani i al-Qa‘ida planiraju zajednički povratak na vlast

Talibani su sve ozbiljnija prijetnja vladi Afganistana. I dalje su bliski s terorističkom organizacijom al-Qa'idom i vjeruju da se, prema potrebi, mogu vratiti na vlast upotrebom sile, navodi se u izvješću Vijeća sigurnosti UN-a objavljenom u srijedu.

Izvješće dolazi usred sve većih sukoba s talibanima tijekom povlačenja američkih trupa iz te zemlje. Plan američkog predsjednika Joea Bidena bio je da povuče trupe do simboličnog datuma 9. rujna 2021. godine, 20. obljetnice terorističkog napada koji je potaknuo američku invaziju na Afganistan.

Novo izvješće, koje je sastavio UN-ov nadzorni tim zadužen za praćenje sigurnosnih prijetnji u Afganistanu, ne predstavlja sjajnu perspektivu, a moglo bi naštetiti i Bidenovim planovima. Kao dio prošlogodišnjeg sporazuma između Trumpove administracije i talibana, militantna islamistička organizacija obećala je da će uputiti svoje članove "da ne surađuju sa skupinama ili pojedincima koji prijete sigurnosti SAD-a i njegovih saveznika" u zamjenu za povlačenje američkih vojnika.

UN-ov nadzorni tim kaže da su talibani i dalje "usko povezani" s al-Qa'idom, koja prijeti "ratom na svim frontama" protiv SAD-a. Izvješće navodi da dvije skupine ne pokazuju znakove prekida suradnje, ali su privremeno pokušale prikriti svoje veze. Smanjenjem broja američkih trupa u Afganistanu je poraslo nasilje. Prošla godina bila je "najnasilnija koju su Ujedinjeni narodi zabilježili u Afganistanu", navodi se u izvješću.

Još je gora 2021. jer su u prva tri mjeseca incidenti porasli više od 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani. UN-ov nadzorni tim naveo je da talibani atentate "poduzimaju s ciljem slabljenja vladinih kapaciteta i zastrašivanja civilnog društva". Dio talibanskog vodstva nema ni interesa za mirovne pregovore jer su države članice UN-a izvijestile kako oba zamjenika čelnika talibana, mula Muhamed Jakub Omar i Siradžudin Hakani, favoriziraju vojno rješenje, navodi izvješće. Hakani je zapovjednik moćne islamističke snage unutar talibanske strukture. Mula Jakub, sin pokojnog osnivača talibana mule Omara, u svibnju 2020. imenovan je šefom talibanskog vojnog povjerenstva.

Napeta situacija

Promatrači UN-a ocijenili su da je sigurnosna situacija u Afganistanu napeta, a države članice izvještavaju da su talibani "osnaženi". Države članice procjenjuju da se talibani "natječu ili kontroliraju procijenjenih 50 do 70 posto afganistanskog teritorija izvan urbanih središta, istodobno izvršavajući izravnu kontrolu nad 57 posto okružnih administrativnih središta".

Unatoč 20 godina ratovanja, broj talibanskih borbenih snaga i dalje je visok, u rasponu od 58.000 do 100 tisuća. Istodobno afganistanska vojska bilježi pad pripadnika. Od veljače 2021. godine afganistanske snage broje 308.000 pripadnika, što je znatno niže od ciljanih 352 tisuće.

Pad prihoda

U razdoblju povlačenja bit će važno kako će afganistanske snage reagirati s ograničenim pristupom potpori koalicijskih snaga, posebice onih zračnih. Također, zbog pada prihoda talibana od rudarskog sektora ili usjeva opijumskog maka, postoji strah da bi talibani mogli sve više koristiti teritorijalne kontrole kako bi iznuđivali novac od javnih infrastrukturnih usluga, uključujući gradnju cesta, telekomunikacije i cestovni promet.

Novac bi mogli iskoristiti za nabavu sofisticiranijeg oružja. Iako talibani i dalje negiraju prisutnost stranih terorističkih boraca, promatrači UN-a procjenjuju da je u Afganistanu između 8000 i 10.000 pripadnika različitih militantnih skupina. Izvještaji o smrti glavnog savjetnika Osame bin Ladena, Ajmana al-Zavahirija, nisu potvrđeni.

Za međunarodnu zajednicu bit će važno nadgledati da Afganistan ne postane odredište ekstremista. Jer, na primjeru al-Qa'ide vidljivo je da je teroristička organizacija čvrsto usklađena s talibanima. "Talibani i dalje predstavljaju glavnu prijetnju za opstanak afganistanske vlade", zaključeno je u izvješću.