Dijalog i skladan zajednički život među religijama, društveno pomirenje, klimatske promjene i njihovi razorni učinci u zemljama oceana i vulkana, ravnoteža između gospodarske i tehnološke dinamičnosti i ljudskoga, društvenog i duhovnog razvoja naroda. Potom, evangelizacija, stara i suvremena, na širinama gdje kršćanske zajednice žive gotovo u uvjetima izvorne Crkve, prihvat izbjeglica te poticanje mladih na sudjelovanje u političkim i društvenim procesima ključne su teme dvanaestodnevne azijske turneje 87-godišnjeg pape Franje, od 2. do 13. rujna, koji je u utorak ujutro po srednjoeuropskom vremenu stigao u Indoneziju, a nakon toga će putovati po Papui Novoj Gvineji, Istočnom Timoru i Singapuru.
Bit će to najdulje putovanje u Franjinu pontifikatu, s četiri različite vremenske zone i 32.814 kilometara koje će prijeći zrakoplovom, ali nije najdulje u povijesti papa. Dosad je najdulje bilo 13-dnevno putovanje Ivana Pavla II. u Bangladeš, Singapur, Fidži, Novi Zeland i Australiju 1986. godine kad je prešao 48.974 kilometra. Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Matteo Bruni, ustvrdio je kako nema opasnosti za Franjino zdravlje, iako će dugo putovanje uključivati kako vremenske promjene tako i neugodne klimatske uvjete poput vlage koja će dosezati i 92 posto.
"Nema dodatnih zabrinutosti, zdravstveni protokoli kao na svakom apostolskom putovanju smatraju se dostatnima", rekao je Bruni. Pojasnio je da će, uz osobnog zdravstvenog asistenta Massimiliana Strappettija, o Papinu zdravlju brinuti jedan liječnik i dva medicinska tehničara. Franju su u rimsku zračnu luku dovezli u kolicima, ali u zrakoplov je ušao samostalno, potvrdile su TV snimke, i djelovao je svježe.
Druga tema vezana uz azijsku turneju je Papina sigurnost. O tome je početkom kolovoza pisao utjecajni katolički portal The Pillar, koji je upozorio da će "papa Franjo sljedeći mjesec krenuti na najdulje putovanje u svom pontifikatu - a možda i jedno od najopasnijih". U Pillarovoj analizi navodi se da je "više od 32.000 kilometara dugo putovanje 87-godišnjeg Pape preko dva kontinenta prepuno sigurnosnih izazova, uključujući terorizam, plemensko nasilje, pa čak i sukobe između suparničkih skupina borilačkih vještina".
Papina turneja počinje u Jakarti, glavnom gradu Indonezije, najveće zemlje jugoistočne Azije. Jorge Bergoglio je treći papa koji je došao u tu državu, nakon Pavla VI. 1970. i Ivana Pavla II. 1989. godine. Indonezija je zemlja s najvećom islamskom populacijom na svijetu. Procjenjuje se da su 87 posto od više od 270 milijuna ljudi u zemlji muslimani, dok kršćani, najveća vjerska manjina, čine oko 11 posto.
Prema riječima kardinala Ignatiusa Suharyja Hardjoatmodja iz Jakarte, dvije najveće islamske organizacije u Indoneziji, Muhammadiyah i Nahdlatul Ulama, "vrlo su otvorene i tolerantne". Ali, Indonezija je pretrpjela desetke islamističkih terorističkih napada u kojima su u nekim slučajevima cilj bili kršćani. Na primjer, 2021. bombaši samoubojice napali su posjetitelje mise ispred katedrale Svetog srca u gradu Makassaru, ali, srećom, pritom nitko nije poginuo, osim počinitelja. Ipak, indonezijske vlasti bit će u stanju pripravnosti, posebno zbog incidenta od 31. srpnja kada je protuteroristički odred uhitio 19-godišnjaka osumnjičenog da je planirao bombaški napad na kršćansku crkvu u Malangu, u pokrajini Istočna Java.
Indonezijski susjed Papua Nova Gvineja početkom ove godine suočila se s neredima u glavnom gradu Port Moresbyju kamo će papa Franjo stići 6. rujna. Nasilje u toj siromašnoj državi izazvali su smanjenje plaća i predložena porezna reforma. Neredi su se proširili na provinciju, što je rezultiralo s najmanje 22 mrtvih. Premijer James Marape proglasio je 14-dnevno izvanredno stanje, a zemlja je uzdrmana događanjima koja su postala poznata kao Crna srijeda.
Osvrćući se na nasilje, nadbiskup John Ribat, prvi kardinal u povijesti Papue Nove Gvineje, upozorio je kako je "ono što smo izgradili s našim vođama tijekom 49 godina neovisnosti uništeno u roku od jednog dana".
Istočni Timor, također poznat kao Timor-Leste, ističe se među četiri postaje tijekom putovanja pape Franje jer je to najkatoličkija država Azije - od 1,3 milijuna stanovnika, njih 97 posto su katolici. Očekuje se da će oko 700.000 ljudi - više od polovice stanovništva - prisustvovati Franjinoj misi 10. rujna u glavnom gradu Diliju.
No, Istočni Timor de facto nema sigurnosne službe i zato je prihvatio pomoć u osiguravanju Papina posjeta od susjedne Indonezije i obavještajnog saveza Australije, Kanade, Novog Zelanda, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a Prema riječima premijera Xanane Gusmãa, u Istočnom Timoru ne strahuju od terorističkog napada, ali potrebna im je pomoć iz inozemstva za sprečavanje uličnih tučnjava između pripadnika tamošnjih suprotstavljenih grupacija poklonika borilačkih vještina. Očito ne bi bilo dobro da se počnu makljati pred Papom.
Konačno, iako se Singapur smatra jednom od politički najstabilnijih država svijeta, čak i ondje, na posljednjoj stanici Papina posjeta, postoje rizici. U susjednoj Maleziji, koja ima većinsko muslimansko stanovništvo, očekuje se da će militantne skupine održati skupove protiv Papina posjeta od 11. do 13. rujna. Naime, u Maleziji je rat u Gazi prouzročio nagli porast antiizraelskog raspoloženja, a tamošnji islamisti ne mare što papa Franjo neprestano poziva na prestanak sukoba.
Sigurnosni stručnjaci ističu mogućnost napada vukova samotnjaka, kao u Indoneziji, odnosno pojedinaca inspiriranih skupinama poput Islamske države i al-Qa‘ide. U izvješću o procjeni prijetnje objavljenom ove godine navodi se da "iako nema naznaka neposrednog napada, teroristička prijetnja Singapuru ostaje visoka".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....