Papa Benedikt XVI. je u subotu, u konsistoriju sazvanome u papinskoj Vatikanskoj bazilici sv. Petra, imenovao 22 nova kardinala, od kojih 18 izbornika, tj. mlađih od 80 godina, te četvoricu starijih. Kao i svaki konsistorij u kojemu se imenuju novi kardinali, i ovaj subotnji imao je nekoliko različitih aspekata.
Naizgled najvažniji je i naizgled najobičniji: poglavar Katoličke crkve ustožeruje (inkardinira) u kler Rimske (nad)biskupije nove biskupe, koji tako stječu pravo izabrati njegova nasljednika.
Povijesni spektakl
Budući da crkvene poslove zajedno s papom i pod njegovom apsolutnom vlašću obavlja skup tijela, koji se zajedno zove Rimskom kurijom, dio novih kardinala zaslužili su svoje purpurne halje i birete upravo imenovanjem na one dužnosti u Kuriji koje su namijenjene kardinalima, a drugi su ih zaslužili time što ih je papa prethodno imenovao na najistaknutija pastoralna mjesta, na nadbiskupske katedre koje su tradicionalno kardinalske, pa je stigao čas da i oni budu imenovani kardinalima, pošto je njihov prethodnik ili umro ili navršio 80 godina, izgubivši dakle pravo biranja pape. Prema tome, konsistorij je čin samoobnavljanja vrhovne vlasti u Katoličkoj crkvi.
To je istodobno i spektakl, koji je ta Crkva razvila kroz stoljeća, pitoreskan dovoljno da bi se i izvana vidio njegov značaj: Papa je svakome od novih kardinala - po novom pojednostavljenom protokolu - na glavu stavio biret, uručio mu bulu s nazivom rimske crkve koja mu je kardinalski naslov (i preko koje je, dakle, inkardiniran u rimski kler), te kardinalski prsten, koji je nekada služio kao pečatnjak, a danas je samo simbol savjetničkog udjela u papinskoj vlasti.
Loša predviđanja
Mediji, naravno, moraju imati i svoju zvijezdu. A kako su u konsistoriju svi kardinali jednaki, kako je centralna uloga namijenjena samo i isključivo Papi, tako se medijski trudbenici moraju potruditi izdvojiti zvijezdu. To su učinili i ove godine. Pri čemu se ne treba zavaravati: malokad je netko od njih ostao zvijezdom i kasnije. Pamtim samo jednu iznimku: kada je bl. Ivan XXIII. u prvoj godini pontifikata, 15. prosinca 1958., kardinalom imenovao Giovannija Battistu Montinija. Pozdravljen je u medijima kao budući papa, i to je bio. Ali nijedan od njegovih nasljednika - ni Luciani, ni Wojtyla, ni Ratzinger - nisu bili medijske “zvijezde” konsistorija u kojemu su imenovani kardinalima.
Iskustvo Vinka Puljića
“Zvijezda” 1994. bio je, na primjer, Vinko Puljić, jer je stigao iz ratom pogođene Bosne, pa i zato što je njegov kardinalski šešir značio postavljanje Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini na istu razinu s onom u Hrvatskoj. Hrvatima je 2003. zvijezda bio dakako Josip Bozanić, na koga se lani već u domovini digla kuka i motika. Ovogodišnja zvijezda u anglosaksonskim glasilima nesumnjivo je Timothy Dolan, za koga se odmah baja da bi mogao biti prvi sjevernoamerički papa. Jer, pišu, američki državljanin ne može postati ni glavni tajnik OUN ni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda, dakle u organizacijama gdje najbogatija nacija ima i najveću specifičnu težinu, da se izbjegne napadna koncentracija vlasti - ali u katolištvu oni su manjina, zašto ne, napokon.
Pa smo već doznali da je donedavno igrao baseball, da je otvoren i odrješit, čovjek dijaloga koji zna s medijima, i sve tako. Istog časa se na američkim websiteima digla buka onih koji tvrde da je Dolan spreman na dijalog samo s istomišljenicima, da nije bio efikasan ni protiv svećenika pedofila u Milwaukeeju dok je bio biskup, a ni protiv biskupa koji su zataškavali pedofilske skandale u Philadelphiji i još ponegdje dok je bio predsjednik Biskupske konferencije.
Oprez prema nadbiskupima pod izravnom kineskom vlašću
Na poziciji druge zvijezde je John Tong, ordinarij u Hong Kongu, jedini biskup među nadbiskupima, anomalija kojoj je cilj pokazati da Vatikan i dalje nema povjerenja u nadbiskupe koji su pod eventualnom kandžijom središnjih kineskih vlasti u Pekingu.
Što kaže statistika
Uostalom, Kina je, zajedno s puzajućom ateizacijom Zapada kroz vjersku ravnodušnost, bila jedna od dviju glavnih tema na zajedničkom razmišljanju Pape i neokardinala u petak uvečer. Nije to više mnogoljudna zabit, kao prije 20 godina, nego mnogoljudna ekonomska velesila, glavni vjerovnik Sjedinjenih Država a uskoro i Evropske unije.
Analitičari se pak drže statistike, konstatiraju da je ovim konsistorijem broj kardinala mlađih od 80 godina porastao na 125, probivši “krov” od 120 koji je postavio Pavao VI., ali uz napomenu da će do kraja godine još 11 kardinala navršiti 80 i izgubiti pravo biranja pape u konklavu, što je također odredio Pavao VI.
Da je kardinala ukupno 213: gotovo svaki drugi je stariji od 80.
Da su od novih najmlađi Woekli (55), Eijk (59) i Dolan (60).
Papinska umješnost
Da je u pet konsistorija Benedikt XVI. imenovao 84 kardinala i da su sada dvije trećine mogućeg konklava oni koje je on odabrao.
Druga je tema, naravno, koliko papa zaista ima slobodu izbora, a koliko mu odluke nameću okolnosti. Dosad su se velikim papama pokazali samo oni koji su znali iskoristiti sve okolnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....