RIJEČ STRUČNJAKA

Papa je stvorio veliki krug neprijatelja: Tko upravlja Katoličkom crkvom kad je on pod anestezijom?

Nove nevolje sa zdravljem pokreću rasprave o sposobnosti pape Franje da upravlja Katoličkom crkvom

Papa Franjo

 Andreas Solaro/Afp

Papa Franjo probudio se u četvrtak, prve noći u bolnici nakon trosatne operacije uklanjanja crijevnog ožiljnog tkiva i hernije, problema koji su se razvili nakon prethodnih operacija, prenosi AP. "Noć je prošla dobro", rekao je glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni u priopćenju objavljenom u četvrtak ujutro, najavljujući daljnja ažuriranja.

"Sveti Otac je dobro, budan je, sabran i već se našalio sa mnom!", izjavio je u srijedu poslijepodne dr. Sergio Alfieri, kirurg koji je operirao papu Franju u rimskoj bolnici Gemelli. Kaže da ga je argentinski papa pitao "kad ćemo obaviti treću operaciju?". Ova je protekla bez komplikacija i očekuje se da će se Papa potpuno oporaviti u uobičajenom roku za takvu intervenciju. Liječnik je potvrdio da programirani kirurški zahvat za uklanjanje incizijske laparocele (hernije) uzrokovane ožiljcima starih operacija nije hitna operacija. Tako prenosi Vatican News.

Tiskovni ured Svete Stolice u srijedu ujutro je pojasnio kako je operacija postala nužna "zbog hernije koja uzrokuje rekurentne, bolne i pogoršavajuće subokluzivne sindrome". Odgovarajući na pitanja novinara, dr. Alfieri je rekao da hospitalizacija za takvu operaciju obično traje od pet do sedam dana. Istaknuo je da će zbog dobi pape Franje "poduzeti sve mjere opreza" i odlučiti u nadolazećim danima kako upravljati njegovim oporavkom nakon operacije. Kirurg Alfieri je ponovio da i tijekom ovog zahvata i prošlog, 2021. godine, nije pronađeno ništa maligno, niti su otkrivene druge patologije ili bolesti.

Reuters prenosi kako je dr. Alfieri rekao da nema razloga da Papa mijenja raspored - naime, ovog ljeta u planu su dva putovanja, u Portugal, od 2. do 6. kolovoza, gdje planira posjetiti Lisabon i Fatimu kako bi sudjelovao na Svjetskom danu mladih, te u Mongoliju od 31. kolovoza do 4. rujna. Liječnik je ispričao kako je rekao Svetom Ocu da ne smije dizati teške predmete. "Gledao me kao da želi reći ‘Ja sam papa. Ne dižem utege‘‘‘, rekao je Alfieri.

image

Dr. Sergio Alfieri

Riccardo De Luca/Anadolu Agency Via Afp

Treći je ovo boravak Pape u bolnici od izbora 2013. godine. U srpnju 2021. godine uklonjen mu je dio debelog crijeva, 33 centimetra, u operaciji koja je trebala riješiti bolno stanje poznato i kao divertikulitis. Ranije ove godine rekao je da mu se vratilo. Sveti Otac je u toj istoj bolnici proveo pet dana krajem ožujka zbog plućne zaraze, dok je prošli mjesec preskočio audijencije na jedan dan zbog groznice. Papa, koji ima 86 godina, često upotrebljava kolica ili štap kao ispomoć hodanju zbog boli u koljenu. Prošle godine nije želio na operaciju koljena zbog opće anestezije, koja mu je uzrokovala neugodne nuspojave nakon operacije debelog crijeva, ali dr. Alfieri je rekao da ovaj put nije bilo nikakvih problema s anestezijom.

Zdravstvene teškoće vuče još od mladosti, 1957. godine u rodnoj Argentini kad mu je zbog teške respiratorne infekcije uklonjen dio jednog plućnog krila.

Nove nevolje sa zdravljem pokreću rasprave o sposobnosti pape Franje da upravlja Katoličkom crkvom. Reformama je stvorio brojni krug otvorenih neprijatelja i onih koji to ne kažu, ali tako misle. U živom je sjećanju teška bolest sv. Ivana Pavla II. koji je izgubio gotovo svu fizičku snagu, ali je ostao na stolici svetog Petra. Papini protivnici neprestano podsjećaju na pokojnog Benedikta XVI. koji se povukao. Nicole Winfield, dopisnica AP-a, podsjeća da Vatikan ne poznaje pravila u slučaju da Papa ne može upravljati, nije se odrekao položaja i nije umro. Ako je američki predsjednik pod anestezijom, u tom razdoblju zemljom upravlja potpredsjednik/ca.

"Papa nastavlja djelovati, čak i iz bolnice", rekao je velečasni Filippo Di Giacomo, kanonski stručnjak i komentator AP-u. "Čak i kad se suočava s bolnim trenucima poput ovog, njegova moć djeluje u ljudima koji su od njega primili vikarske ovlasti".

Kan. 412 - Biskupska stolica smatra se spriječenom ako je dijecezanski biskup zbog zatočeništva, progonstva, izbjeglištva ili nesposobnosti posve spriječen u obavljanju pastoralne službe u biskupiji te ni napismeno ne može saobraćati s vjernicima biskupije. Tako kaže Zakonik kanonskog prava. Kan. 413, § 1. kaže da "Kad je stolica spriječena, upravljanje biskupijom, osim ako Sveta Stolica odredi drukčije, pripada biskupu koadjutoru …".

Gospođa Winfield navodi da, iako je papa Rimski biskup, ta se odredba ne odnosi na njega. Kan. 335 - Kad je rimska Stolica prazna ili posve spriječena, neka se ništa ne mijenja u upravljanju općom Crkvom; neka se ipak obdržavaju posebni zakoni izdani za takve okolnosti.

Zbog toga su kanonski pravnici krenuli tražiti model kojim bi se popunila ta praznina, ali papa Franjo još uvijek nije pokrenuo proceduru temeljem ponuđenih prijedloga. Kako je rekao u nedavnom razgovoru španjolskim novinama ABC, pismo ostavke ako bude onesposobljen iz medicinskih razloga napisao je po preuzimanju papinstva.

Sv. Pavao VI. napisao je 1965. godine pismo dekanu Kardinalskog zbora pretpostavivši da bi dekan i ostali kardinali trebali prihvatiti njegovu ostavku, ako se ozbiljno razboli, piše Nicole Winfield tumačeći: Pismo je objavljeno 2018. godine, a Pavao je citirao bolest "za koju se pretpostavlja da je neizlječiva ili dugotrajna i koja nas sprječava da u zadovoljavajućoj mjeri vršimo dužnosti naše apostolske službe".

Na pismo se nikad nije bilo potrebno pozivati jer je Pavao živio još 13 godina i umro kao Papa. Stručnjaci kažu da je malo vjerojatno da je ovo pismo ikad korišteno budući da kanonsko pravo zahtijeva, 332, § 2. - Ako se dogodi da se rimski prvosvećenik odrekne svoje službe, za valjanost se zahtijeva da odreknuće bude slobodno i da se očituje prema propisima, a ne zahtijeva se da ga tko prihvati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 11:53