Papa preuredio Inkviziciju: Evo čime će se i na koji način baviti teološki ključna Kongregacija za nauk vjere

Poglavar Katoličke crkve papa Frane je, u sklopu svoje puzeće reforme Rimske kurije, operativno podijelio teološki ključnu Kongregaciju za nauk vjere na dva odsjeka, doktrinarni i stegovni. Među dikasterijima Rimske kurije eklesiološki je najvažnije Državno tajništvo, ali teološki je najvažnija baš Kongregacija za nauk vjere.

Jučer je objavljen i stupio na snagu Papin dokument, Apostolsko pismo izdano na vlastitu inicijativu (motu proprio), po prvim svojim riječima naslovljen Fidem servare (Vjeru služiti, citat iz druge poslanice Pavla apostola Timoteju).

Svaki odsjek će imati posebnog tajnika koji će pomagati zajedničkom prefektu Kongregacije u poslovima i odlukama iz svoje domene. Svaki tajnik će imati svog podtajnika. Svaki odsjek će imati svoje urede, većinom naslijeđene iz dosadašnje organizacije Kongregacije, koju u Vatikanu kolokvijalno i dalje nazivaju Svetim uficijem, kako se i službeno zvala do poslijekoncilskih reformi sv. Pavla VI. Još ranije je bila poznata kao Sveti ured Rimske inkvizicije – pa i danas ima u zadaći pitanja kojima se nekada bavila upravo Inkvizicija.

Doktrinarni odsjek će se, kroz Doktrinarni ured, baviti glavnim zadatkom: pitanjima i dokumentima u pogledu zaštite i promicanja katoličkoga vjerskog nauka i katoličkog morala. Motu proprio joj posebno stavlja u zadaću "proučavanje u svrhu jačanja shvaćanja i prijenosa vjere radi evangelizacije, kako bi njegova svjetlost bila kriterij shvaćanja značenja postojanja, osobito spram pitanja koja postavljaju napredak znanosti i razvitak društva". Vjera, naravno, ostaje ista, ali se njeno razumijevanje – poručuje Sveta Stolica – osuvremenjuje i modificira kako bi odgovorilo izazovima znanosti i izmijenjenih društvenih odnosa.

Taj Odsjek promiče pravovjerje, što a priori podrazumijeva suzbijanje krivovjerja (hereze). U tu svrhu preispituje (da ne reknemo: prethodno cenzurira) dokumente koje namjeravaju objaviti ostali dikasteriji u sastavu Rimske kurije, te "spise i mišljenja koji se čine problematičnima sa stanovišta pravovjerja, favorizirajući dijalog s njihovim autorima i predlažući prikladne ispravke odnosno dopune", u skladu s Pravilnikom o ispitivanju nauka (Agendi ratio in doctrinarum examine), posljednji put izmijenjenim 1997, u pontifikatu sv. Ivana Pavla II, kada je prefekt Kongregacije za nauk vjere bio kardinal Joseph Ratzinger, potonji papa Benedikt XVI.

Isti Odsjek se bavi pitanjima vezanima uz anglikance primljene u Katoličku crkvi 2009, jer nisu mogli podnijeti da i žena bude biskup, a isto tako i razrješavanjima brakova u kojima je netko nekršten.

Nauk vjere je, novom uredbom motu proprio, odmaknut od progona kleričke pedofilije, koji privlači daleko više medijske pozornosti. Naime, Kongregacija se bavi onim deliktima klerika koji se kose baš s naukom vjere, jer – kako kršćani smatraju – vrijeđaju upravo samoga Boga, što Crkva smatra težim zlom od povrede žrtve. Među težima (delicta graviora) su napastovanja malodobnih i nasilja nad njima, u nadležnosti Vrhovnoga apostolskog sudišta, koje će biti osnovano upravo na temelju Franina Apostolskog pisma Fidem servare. Po svom nazivu valja pretpostaviti da će novo Vrhovno apostolsko sudište imati isti rang kao i Vrhovno sudište Apostolske signature. Motu proprio ne objašnjava potanje o kakvu je sudištu riječ.

Slijedi, naravno, kadrovsko preuređenje Kongregacije za nauk vjere. Njoj je na čelu kao kardinal prefekt španjolski isusovac Luis Francisco Ladaria Ferrer (77). Prethodili su mu kardinali Alfredo Ottaviani (do 1968), Franjo Šeper (do 1981), Joseph Ratzinger (do 2005), William Joseph Levada (do 2012), Gerhard Ludwig Müller (do 2017). Ladaria Ferrer, koji je prethodno devet godina bio tajnik te Kongregacije, u srpnju puni petogodišnji mandat, a još je 2019 napunio mirovinsku dob.

Mjesto tajnika je upražnjeno jer je Giacomo Morandi (56) nedavno imenovan nadbiskupom Reggia u Emiliji. Zapravo su, odsad, upražnjena dva tajnička mjesta.

Zamjenici tajnika su američki dominikanac Joseph A. Di Noia (78), i on dakle u mirovnoj dobi, te Charles J. Scicluna (62), svojedobno agilni promicatelj pravde (tj. tužilac) u istoj Kongregaciji, a sada istodobno nadbiskup Malte, odakle je. Podtajnik je pravnik kanonist mons. Matteo Visioli (55), a zamjenik podtajnika don Armando Matteo (51), za koga je papa Frane rekao da je "veliki teolog, ali nepoznat jer je preponizan". Promicatelj pravde je posljednjih osam godina pak američki isusovac Robert J. Geisinger (64).

Sada se očekuje kako će te kadrovske karte promiješati Papa, poznat po tome da njegovi odabiri često iznenađuju.