Zapadna kultura na sam vrh prirodnog svijeta smješta čovjeka pa on tako ima pravo sve podrediti sebi - bogatstva šuma i planina, snagu rijeka i mora, sve živo i neživo. To antropocentrično gledište u posljednje je vrijeme na kušnji jer je ljudima postalo jasno da ne mogu živjeti bez prirode - dok priroda bez čovjeka može.
Za razliku od Zapada, za mnoge je druge kulture priroda i sve što se u njoj nalazi također živo, svjesno i ravnopravno ljudima. Štoviše, mnoga autohtona plemena širom svijeta prirodna područja smatraju utjelovljenjem svojih predaka pa poštovanje prirode ujedno znači i poštovanje samih sebe, svoje prošlosti i svojih praotaca.
I za Maore, starosjedioce Novog Zelanda, preci - odnosno tupuna - utjelovljeni su u krajolik, a prirodna područja poput planina i rijeka, živa su bića. A ono što Maori oduvijek vjeruju, sada je upisano i u zakon Novog Zelanda.
Naime, nakon više godina pregovora, krajem siječnja donesen je zakon prema kojem planina Taranaki Maunga na Novom Zelandu dobiva pravni status osobe, a njome će zajednički upravljati lokalna plemena Taranaki i vlada Novog Zelanda. Dogovor je postignut kako bi se planina zaštitila i ispravila nepravda nanesena plemenima Maora tijekom kolonizacije, a koja je uključivala i konfiskaciju zemlje.
Zakon također prepoznaje vjerovanje Maora da su prirodna područja poput planina, živa bića i njihovi preci.
‘Danas je Taranaki, naša ‘maunga‘ (planina), naša ‘maunga tupuna‘ (planina predaka), oslobođena okova nepravde, neznanja, mržnje‘, rekla je Debbie Ngarewa-Packer, suvoditeljica političke stranke Maora Te Pāti Māori.
PROČITAJTE VIŠE - Kristalna voda je nestala, širio se odvratan smrad, turisti pobjegli glavom bez obzira: ‘Propali smo!‘
Također, službeno ime planine više neće biti Egmont - naziv koji joj je dao britanski istraživač James Cook u 18. stoljeću - nego će se zvati Taranaki Maunga. Nacionalni park oko planine također će dobiti svoje maorsko ime.
No planina Taranaki Maunga nije prvi prirodni prostor Novog Zelanda kojemu je dodijeljen pravni status osobe. Godine 2014. autohtona šuma Urewera postala je prva koja je stekla takav status, a 2017. godine isto je učinjeno i s rijekom Whanganui.
Pravni status osobe
No što zapravo znači dodijeliti nekom prirodnom krajoliku status osobe i je li to najučinkovitiji način zaštite ugroženih prirodnih područja?
Prvi zakoni o zaštiti okoliša polazili su od toga koliko je priroda korisna za čovjeka. Na Konferenciji u Stockholmu 1972. navedeno je da je ‘zaštita homo sapiensa‘ primarni cilj zakona o okolišu, dok se zaštiti drugih sastavnica okoliša nije posvećivalo mnogo pažnje.
Ipak, u novije vrijeme došlo je do pomaka u primarnom cilju zakona o okolišu, pa se više čovjeka ne smatra dragocjenijim od svega ostalog, već se nečim najdragocjenijim smatra priroda sama. Ideja o ‘Majci prirodi‘ ili ‘Majci Zemlji‘ uspjela se probiti i do zapadnjačkih umova tradicionalno okrenutih samo sebi.
Ovaj pomak od zaštite prirode zbog dobrobiti čovjeka (antropocentrično gledanje) prema zaštiti prirode za dobrobit same prirode (ekocentrično gledanje) vidljiv je na primjerima iz sve više zemalja.
Prva zemlja koja je nekoj sastavnici okoliša dodijelila status osobe je Ekvador, što je 2008. godine čak ugrađeno i u Ustav zemlje. Naime, u 7. poglavlju priznaju se prava ‘Pachamame‘ - ili Majke Zemlje - da ‘održava i stvara svoje cikluse, strukture, funkcije i evolucijske procese‘. To je pravo uspostavljeno nakon što je visoki sud u zemlji presudio da rudarenje u zaštićenom području ekvadorske prašume krši prava prirode.
PROČITAJTE VIŠE - Između interesa investitora i očuvanja prirode, država, izgleda, nema puno dilema
Neki okruzi SAD-a, poput Schuylkilla u Pennsylvaniji, još su 2006. donijeli zakone koji prirodi daju status i pravnu zaštitu osobe. Iako se to kasnije proširilo i na neke druge američke okruge, isto nije napravljeno na razini čitave zemlje. S trenutnom Trumpovom administracijom to je ionako samo daleki san.
Drugačijeg su stava u Boliviji. Naime, poštujući većinski stav stanovništva da je priroda zapravo Majka Zemlja, Bolivija je 15. listopada 2012. donijela Okvirni zakon o Majci Zemlji i ‘cjelovitom razvoju za dobro življenje‘.
Prema tom zakonu, Bolivija je dodijelila prirodi pravni status osobe uz obećanje da će ‘priznati i poštivati prava i uvjerenju autohtonog stanovništva da priroda ima sposobnost regenerirati prirodne sustave‘. Zakon nalaže da ljudi moraju poštivati prirodu i okoliš te živjeti u skladu i ravnoteži s njima.
Na drugom kraju svijeta, Indijci rijeku Ganges odvajkada nazivaju ‘Majkom Ganges‘. U novije vrijeme, visoki sud u Chennaiju, glavnom gradu države Tamil Nadu na jugu Indije, zauzeo je stav da je ‘priroda osoba koju treba zaštititi‘.
Prema tom zakonu, država ima moć intervenirati kao i u slučajevima kad ranjivom članu društva, poput djeteta, roditelji ne pružaju zaštitu koju zaslužuje. Iako priroda nije dijete, sudac je ocijenio da u slučajevima kad prirodu nema tko zaštititi, nacija mora uskočiti i učiniti isto što bi učinila za ranjivu osobu.
I moćna planina Himalaja ima ista zakonska prava kao i ljudi nakon što je Visoki sud u Uttarakhandu u Indiji njezinim prirodnim bogatstvima dodijelio status osobe kao način zaštite od onečišćenja i uništavanja okoliša.
Presuda donesena u ožujku 2017. ima za cilj ‘očuvanje glečera uključujući Gangotri i Yamunotri‘, te svih ‘rijeka, potoka, jezera, zraka, livada, dolina, šume, močvara, travnjaka, izvora i vodopada‘ Himalaje.
Slična priča stiže i iz Kanade. Inuitsko vijeće Ekuanitshita i općina Minganie priznali su 2021. status osobe rijeci Magpie. Rijeka ima devet prava među kojima su pravo na protok, održavanje bioraznolikosti, pravo na zaštitu od zagađenja i pravo na tužbu protiv onih koji je je ugrožavaju, a koju na sudu mogu podići njezini skrbnici.
Srednjoamerička država Panama pridružila se državama koje su donijele ekocentrične zakone za zaštitu prirode u veljači 2022., kad je ta zemlja donijela novi zakon kojim je priznala pravo prirode da ‘postoji, opstaje i regenerira se‘.
I iz Španjolske dolazi primjer u kojem je jedna laguna, Mar Menor, dobila status osobe kako bi se područje devastirano prekomjernom izgradnjom i turizmom ponovno vratilo u prvobitno stanje.
Bila je to inicijativa Terese Vicente, profesorice filozofije prava na lokalnom Sveučilištu u Murciji. Do 2021. Vicente je prikupila više od 600.000 potpisa, više nego što joj je bilo potrebno da predloži zakon. Uslijedile su prosvjedi, sastanci s predstavnicima vlade i intervjui za medija, sve dok u rujnu 2022. španjolski senat nije usvojio predloženi zakon.
PROČITAJTE VIŠE - Hrvatska je danas dobila 12. park prirode: Prostirat će se na području dviju županija
Kako je u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj sličnih primjera nema, kaže zadarski odvjetnik Zoran Vukušić Bokan.
‘Nije mi poznato da u Hrvatskoj postoji takav presedan glede prirodnih pojava, no zakon priznaje pravnu osobnost raznim entitetima, npr. određenoj imovinskoj masi poput zaklada, pa bi teoretski to mogao učiniti i s nekom prirodnom pojavom. No nisam siguran koliko bi to bilo korisno‘, kaže Vukušić Bokan.
‘More, zrak i slično su opće dobro, načelno u općoj, besplatnoj uporabi i dostupni svakome. S obzirom na svoj značaj, predstavljaju ustavom posebno zaštićenu kategoriju. Samo dobro, naravno, nema svoje ja - u zastupanju njegovih interesa djeluju određene osobe. Zakonom se propisuje tko i kako upravlja dijelovima spomenutog općeg dobra, pa će to činiti tijela države, lokalne i područne uprave i samouprave, a njih u konačnici uvijek i nužno zastupaju fizičke osobe‘, kaže.
Vukušić Bokan smatra da nema potrebe za davanjem posebnog statusa pravne osobe dijelovima općeg dobra, osim za potrebe podizanja svijesti. No, to se može učiniti i na druge načine, a ne donošenjem novih propisa.‘
‘Bitnija je - ili barem jednako bitna - materijalna i nomotehnička kvaliteta propisa, politička volja i resursi da se propisano provodi, te ljudi koji imaju slobodu i odgovornost da propise provedu. Kao pravnik praktičar, mislim da bi umjesto još jednog među desecima tisuća propisa u Republici Hrvatskoj, jednostavnije bilo inzistirati na poboljšanju i provedbi postojećih, a ne donošenju novih propisa‘, kaže odvjetnik Zoran Vukušić Bokan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....