Plenković i ostali europski lideri u Portu potpisali sporazum o predanosti socijalnoj politici

Šefovi država članica, predstavnici europskih institucija i sindikata potpisali su u Portu dokument o predanosti u provođenju socijalnih prava koja su najavili prije četiri godine na sastanku u Gotheborgu.

Dokument služi kako bi se u idućih deset godina kontroliralo provodi li 27 država dvadeset načela usuglašenih 2017. godine, a među kojima su poticanje cjeloživotnog obrazovanja, osiguranje pravednijih plaća, veća uključenost radnika u pregovore oko uvjeta rada te ravnopravnost žena i muškaraca pri zapošljavanju.

"S obzirom na rastuću nezaposlenost i nejednakost uzrokovanu pandemijom koronavirusa važno je usmjeriti resurse ondje gdje su najpotrebniji kako bi se ojačala naša gospodarstva, kako bi se omogućile jednake šanse svakome, stvorili kvalitetni poslovi te iskorjenilo siromaštvo", navedeno je u dokumentu.

Taj dokument nije zakonski obvezujuć no poslužit će kako bi se na budućim sastancima do 2030. godine promatralo pridržavaju li se potpisnici predanosti socijalnoj politici. Hrvatsku na samitu u Portu predstavlja premijer Andrej Plenković.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, u ožujku je predstavila akcijski plan čiji je cilj za deset godina imati zaposlenost od 78 posto u bloku zemalja gdje živi 447 milijuna stanovnika. Tada bi 60 posto odraslih osoba svake godine polazilo tečajeve za stjecanje radnih vještina i obrazovanja. U Europskoj komisiji vjeruju da će broj siromašnih građana u EU pasti za 15 milijuna budu li vlade zemalja članica doista provodile socijalne programe do 2030. godine.

Dokument potpisan u Portu tijekom dvodnevnog Socijalnog samita služit će kao kompas u ostvarenju tog cilja.

"Socijalna predanost iz Porta (Porto Social Commitment) je najobuhvatnija i najambicioznija tripartitna predanost ikad postignuta u Europskoj uniji", izjavio je socijalistički portugalski premijer António Costa, čija zemlja od siječnja predsjeda blokom 27 država.

"U ovoj pandemiji koronavirusa, za razliku od drugih velikih kriza, nije iskazana sebičnost nego je došlo do osjećaja zajedništva u svakoj zemlji, diljem Europe. Ovaj put smo shvatili da štiteći jedni druge možemo zaštiti sami sebe", dodao je.

Položaj milijuna radnika i poslodavaca pogoršao se izbijanjem epidemije koronavirusa a vlade su bile prisiljene na zaduživanje kako bi se spriječio kolaps nacionalnih gospodarstava i produbljenje društvene i zdravstvene krize. Europski lideri su 2017. godine na sastanku u Švedskoj bili usvojili "Europski stup socijalnih prava" utemeljen na 20 načela, no od tada je malo toga napravljeno u provođenju tih načela na terenu. Aktualna kriza potaknula je međutim političare, sindikate i poslodavce da počnu primjenjivati ta načela pa su se brzo dogovorili oko "sporazuma o predanosti".

"Godinu za godinom trebamo analizirati imaju li odluke koje donosimo zajednički ne samo utjecaj na BDP, nego također i na druge indikatore: pristup obrazovanju, kvalitetu okoliša, smanjenje diskriminacije i sposobnost inoviranja", rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.