Dvodnevni summit Europske unije u četvrtak u Bruxellesu je počeo čestitkom predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Hrvatskoj na desetoj godišnjici članstva u EU. I ovaj je summit, koji obilježava i 20 godišnjicu Solunskog summita kada je zemljama regije obećana Europska perspektiva, iskorišten za slanje poruke da će EU ostati privržena širenju prema toj regiji i cilju punopravnog članstva svih šest država regije u EU te će ući u zaključke summita. Hrvatska ostaje jedina zemlja koju je EU svrstao u ‘Zapadni Balkan‘ i koja je uspjela okončati cijeli krug: od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do punopravnog članstva.
Dok Hrvatska ostaje zainteresirana za nastavak proširenja EU-a prema susjednim zemljama i snažno podržava taj proces, fokus interesa je i na unutarnje EU teme koje su od životnog značaja za Hrvatsku.
Na dnevnom redu summita je i nedavni prijedlog Europske komisije o izmjenama višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije kojim traži dodatnih 66 milijardi eura za sljedećih četiri godine.
Premijer Andrej Plenković je rekao uoči summita da je za Hrvatsku važno da se kohezijska sredstva iz tog okvira namijenjena Hrvatskoj neće dirati.
- Ono što je Hrvatskoj bitno jest da bilo kakvo revidiranje sedmogodišnjeg okvira ne dotakne ono što je nama važno. Mi smo zemlja kohezije i zato je važno da sredstva koja su predviđena za naš regionalni ravnomjerni razvoj ostaju netaknuta i ona se neće dirati. Tu smo poziciju markirali u razgovoru s povjerenikom za proračun Johannesom Hahnom koji je prije nekoliko tjedana bio u Zagrebu - rekao je Plenković.
Glavna tema summita je Ukrajina i nastavak potpore toj zemlji od strane Europske unije, ali i NATO-a.
Summit je počeo radnim ručkom s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel govorio je i o pripremama summita NATO-a u Vilniusu.
Premijer Plenković je novinarima rekao da je ovaj summit bitan ‘da bi se pokazalo koliko smo svi kao države članice i kao Unija u stanju se nositi s izazovima koji se događaju proteklih godina‘.
Lideri su razgovarali i o idejama korištenja sredstava zamrznutih od Rusije kako bi iste usmjerili za pomoć obnovi Ukrajine. Takvu ideju podržavaju mnogi lideri, ali i dalje postaje neke rezerve s obzirom na to da postoje i pravne zamke.
Lideri zemalja EU iz istočne Europe su tijekom summita upozorili da bi za dugotrajno rješenje trebalo osigurati članstvo Ukrajine u NATO-u jer bi samo to jamčilo trajnu zaštitu te zemlje.
Opasnost od neke anarhije u Rusiji, u svijetlu nedavnih sukoba ruske vojske s wagnerovcima je bila također tema. Iako su lideri te sukobe nazvali ‘unutarnjim pitanjem Rusije‘, mnogi su upozorili da se moraju pripremiti za svaki mogući scenarij. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell je rekao da bi Rusija i nakon Putina mogla biti opasna i predstavljati ugrozu za zemlje EU.
Tenzije između Kosova i Srbije su također na dnevnom redu ovog summita. Očekuje se da će lideri ponoviti poziv Beogradu i Prištini za hitne korake koji vode smanjenju napetosti, povratku dijalogu i primjeni svih dosadašnjih sporazuma.
Upitan o stanju na sjeveru Kosova, gdje je proteklih tjedana došlo do napetosti i sukoba, Plenković je rekao da je potrebno deeskalirati situaciju i osigurati uvjete za održavanje novih lokalnih izbora u četiri općina sa srpskom većinom i to bez bojkota, za razliku od prethodnih izbora koji su Srbi bojkotirali. Rekao je da se ti izbori moraju održati što prije te da bi Beograd trebao pozvati kosovske Srbe da na njima sudjeluju.
Plenković je rekao da je uoči ovog summita razgovarao s kosovskim premijerom Kurtijem kako bi imao jasniju sliku situacije uoči rasprave na summitu u Bruxellesu. Prije toga je tijekom posjete Subotici razgovarao i s premijerkom Srbije Anom Brnabić.
I premijer Slovenije Robert Golob je govorio o potrebi smirivanja strasti u odnosima Kosova i Srbije i održavanje izbora u četiri općine sa srpskom većinom. Golob je, odgovarajući na pitanja o mjerama koje EU provodi protiv Kosova, pozvao EU da ima izbalansiran stav jer nikada ne može samo jedna strana biti odgovorna iako to ponekada izgleda tako.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....