Od svog osnutka 1948. Izrael nikada nije imao potpuno priznate granice. Kroz povijest su se granice Izraela s arapskim susjedima pomicale kao rezultat ratova, aneksija, prekida vatre i mirovnih sporazuma, analizira Associated Press.
Pad sirijskog predsjednika Bašara al-Asada stvorio je novu situaciju u kojoj bi ponovo moglo doći do promjene granica u korist Izraela. Nakon rušenja Asada početkom prosinca, izraelska vojska je 8. prosinca ušla u 50 godina staru demilitariziranu tampon-zonu, osvojivši strateški važan najviši vrh Golanske visoravni, vrh planine Hermon. Izraelske snage sad su prešle na sirijski dio demilitarizirane zone. Premijer Benjamin Netanyahu je ovaj tjedan objavio da želi povećati broj izraelskih naseljenika na Golanu.
Kako je Asad svrgnut početkom ovog mjeseca, Izrael je brzo prešao na sirijsku stranu 50 godina stare demilitarizirane tampon-zone. Netanyahu je ovaj potez opisao kao obrambeni i privremeni te je rekao da je njegov cilj bio osigurati da niti jedna od skupina koje se bore za vlast unutar Sirije ne postane prijetnja Izraelu. Netanyahu je poručio da će izraelske trupe ostati na tom području na neodređeno vrijeme - dok granica s Izraelom ne postane sigurna, što bi moglo potrajati. Odnosno, dok se ne sklopi drugi mirovni sporazum koji će garantirati sigurnost Izraela. Po sporazumu iz 1974., UN je patrolirao tampon-zonom između Sirije i dijela Golanske visoravni koji je okupirao Izrael.
Današnja Država Izrael nastala je nakon Drugog svjetskog rata. UN je 1947. odobrio plan o podjeli Palestine, koja je tada bila pod britanskom kontrolom, na židovsku i arapsku državu. Sporni grad Jeruzalem, na koji su pravo polagali i jedni i drugi, trebao je biti pod upravom UN-a. No taj plan nikada nije proveden. Izrael je u svibnju 1948. proglasio neovisnost, a susjedne arapske zemlje objavile su rat.
U tom ratu Izrael je ostao s oko 77 posto teritorija. Jordan je kontrolirao Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem, Egipat je imao kontrolu nad pojasom Gaze.
Uslijedio je šestodnevni rat u lipnju 1967.: Izrael je u munjevitom napadu osvojio Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem od Jordana, Gazu i poluotok Sinaj od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Ta je pobjeda bila temelj za desetljeća sukoba koji i danas odjekuju, piše AP. Izrael je proglasio aneksiju istočnog Jeruzalema, s puno palestinskog stanovništva i svetim mjestima za židove, muslimane i kršćane. Zapadnu obalu nikad nije službeno anektirao, ali je izradio naselja koja UN smatra nelegalnima, u kojima živi više od 500.000 izraelskih kolonizatora. Međunarodna zajednica u velikoj većini smatra i istočni Jeruzalem i Zapadnu obalu okupiranim teritorijem, navodi AP. Izrael je također izgradio naselja za svoje kolonizatore na Sinaju, Golanu i u pojasu Gaze. Prema mirovnom sporazumu s Egiptom iz 1979., prvom izraelskom mirovnom sporazumu s jednom arapskom zemljom, Izrael je vratio Sinajski poluotok Egiptu i demontirao sva tamošnja naselja.
Zatim je 1981. Izrael anektirao okupiranu Golansku visoravan, strateški bitno planinsko područje na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije. U prvom predsjedničkom mandatu Donald Trump je 2019. priznao Izraelu kontrolu nad Golanom. Ostatak svijeta to područje još uvijek smatra sirijskim teritorijem pod izraelskom okupacijom.
Nakon upada 1978. Izrael je ponovo napravio invaziju na Libanon 1982. Uslijedila je 18-godišnja okupacija južnog Libanona. Izrael se 2000. povukao pod teškom vatrom Hezbolaha. Prema sporazumu iz Osla iz 1993., Izrael i Palestinci postigli su privremeni mirovni sporazum kojim su Palestinci dobili autonomiju u Gazi i dijelovima Zapadne obale, dok su izraelska naselja ostala netaknuta. Taj sporazum je trebao biti korak prema trajnom rješenju s dvije države, ali pokušaji nastavka mirovnih pregovora završili su neuspjehom. Palestinci traže da Izrael vrati okupirana područja i da njima pripadnu Zapadna obala i Gaza, s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.
Izraelski premijer Ariel Sharon vodio je 2005. jednostrano povlačenje iz Gaze. Izraelci su povukli sve trupe i uklonili 21 naselje doseljenika. Dvije godine kasnije, Hamas je zauzeo Gazu i svrgnuo dotadašnje palestinske vlasti. Sada neki tvrdolinijaši u vladajućoj koaliciji pozivaju na ponovnu uspostavu židovskih naselja u Gazi. Što točno Izrael planira učiniti s Gazom, nije jasno, ali su izraelski čelnici dali naslutiti da će zadržati tampon-zonu duž granice Gaze s Izraelom.
Prije invazije na Golan, u listopadu ove godine izraelska vojska okupirala je južni Libanon nakon godinu dana razmjene vatre s Hezbolahom. Prema sporazumu o prekidu vatre, do kraja siječnja 2025. Izrael bi se morao povući iz Libanona.
Izraelski upad na sirijsku stranu demilitarizirane tampon-zone na Golanskoj visoravni izazvao je kritike UN-a, Egipta, Turske i drugih zemalja. Francuska je osudila izraelsku okupaciju kao kršenje sporazuma iz 1974., a Njemačka je poručila da je taj dio Golanske visoravni nesumnjivo dio teritorija Sirije. Nova sirijska vlada već je prijavila Izrael Vijeću sigurnosti UN-a. Vođa najveće pobunjeničke skupine javno je osudio izraelske operacije, ali je poručio da Sirija ne želi vojni sukob s Izraelom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....