Počeo novi naftni rat: Sukob zbog bogatog polja prerastao u totalni obračun

ZAGREB - Predsjednik Južnog Sudana Salva Kiir izjavio je u Pekingu, gdje se nalazi u petodnevnom posjetu zbog pregovora o naftnoj suradnji, kako su napadi sudanskih zrakoplova na teritorij njegove države, koji su se nastavili i jučer, objava rata.

Novi napadi

Kiir je ovo izjavio nakon što je objavljeno da su zrakoplovi Sudana i u noći s ponedjeljka na utorak gađali ciljeve u Južnom Sudanu, točnije lokacije u okolici grada Panakuaca. Nije potvrđeno ima li žrtava u ovim napadima, ali dan ranije je u bombardiranju sudanskih zrakoplova ubijeno dvoje ljudi, jedan od njih dječak.

Također, prema nekim izvješćima, sudanske oklopne snage i kopnene postrojbe već su ušle na teritorij Južnog Sudana. Iako je Kiirova jučerašnja izjava pooštrila retoriku, još nema službene objave rata. Spor oko nafte između dvije rivalske države, dakle, i dalje se ne smiruje, a situacija prijeti prijeći u pravi rat kakvih je već bilo u povijesti između sjeverne i južne sudanske regije koja je prošle godine proglasila neovisnost. Nakon otcijepljenja Južnog Sudana, veći dio bogatih naftnih nalazišta postao je vlasništvom nove države, ali kompletna infrastruktura naftovoda i rafinerija ostala je u Sudanu.

Kiir, veteran nekadašnjeg građanskog rata između sjevera i juga koji je bio dugogodišnjim zapovjednikom pobunjeničkih postrojbi, a sada je postao predsjednikom, u Peking je došao kako bi tražio diplomatsku potporu za svoju zemlju, ali i da bi pregovarao o konkretnim kineskim investicijama u naftnu industriju.

Prijetnja naftovodom

Južni Sudan, naime, planira izgraditi naftovod kojim bi preskočio Sudan koji ga ucjenjuje apsurdno velikim tranzitnim naknadma za prijevoz njegove nafte i traži od Kine da sudjeluje u cijelom projektu. Kina je i ranije bila najveći investitor u naftnu industriju Sudana, a nakon proglašenja nove države pokušava očuvati uravnotožen odnos s Kartumom i Jubom.

Nova kriza u odnosima između dvaju država nastala je nakon što su južnosudanske postrojbe u siječnju okupirale Abeyi, teritorij oko naftnog nalazišta Heglig, oko kojeg se Sudan i Južni Sudan već dulje vremena spore. U međuvremenu su se južnosudanske postrojbe povukle, ali sudanski zrakoplovi započeli su napade, a predsjednik Omar al-Bašir rekao je kako neće prestati s vojnim udarima dok se sve postrojbe Južnog Sudana ne povuku sa sjevera.

Napetostima između dvije države pridonose i etničke, vjerske te kulturološke razlike - sjever većinom nastanjuju Arapi muslimanske vjere, a jug autohtono stanovništvo koji su kršćani ili animisti. Tako je u nedjelju u Kartumu spaljena zgrada katoličke crkve koju su posjećivali stanovnici glavnoga grada Sudana koji potječu s juga.

Pitanje manjina

Osim sporova oko nafte, dvije države još nisu do kraja definirale međusobnu granicu zbog nekoliko teritorijalnih sporova.

Također, nisu još regulirale prava svojih građana koji žive u drugoj državi - procjenjuje se kako u Sudanu živi oko pola milijuna Južnosudanaca, a u Južnom Sudanu oko 80.000 Sudanaca.