Počinje farmaceutski rat, Moderna tužila Pfizer: ‘Ukrali ste nam cjepivo protiv korone!‘

Američka biotehnološka kompanija Moderna tužila je danas kompanije Pfizer i BioNTech navodeći da su u razvoju svoga cjepiva Comirnaty protiv covida-19 kopirali njihovu revolucionarnu tehnologiju, objavio je New York Times. U Moderni tvrde da su Pfizer i BioNTech prekršili njihova patentna prava prijavljena između 2010. i 2016. godine koja su pokrivala mRNA tehnologiju. Tužba, kojom se traži neodređena novčana odšteta, podnesena je Okružnom sudu SAD-a u Massachusettsu i Regionalnom sudu u Dusseldorfu u Njemačkoj jer je u toj zemlji sjedište kompanije BioNTech.

- Podnosimo ove tužbe kako bismo zaštitili inovativnu tehnološku platformu mRNA koju smo pokrenuli, uložili milijarde dolara u njezino stvaranje i patentirale je tijekom desetljeća koje je prethodilo pandemiji covida-19 - izjavio je Stéphane Bancel, izvršni direktor Moderne.

"Ova temeljna platforma, koju smo počeli graditi 2010. godine, s našim patentiranim radom na koronavirusima 2015. i 2016. godine, omogućila nam je da proizvedemo sigurno i vrlo učinkovito cjepivo protiv covida-19 u rekordnom vremenu nakon izbijanja pandemije", dodao je Bancel.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je hitnu upotrebu cjepiva protiv covida-19 u prosincu 2020. godine prvo dvojcu Pfizer/BioNTechu, a tjedan dana kasnije Moderni. Modernino cjepivo protiv covida Spikevax (kompanijin jedini komercijalni proizvod) donijelo je 10,4 milijarde dolara prihoda ove godine, dok je Pfizerovo cjepivo Comirnaty donijelo prihod oko 22 milijarde dolara.

Podsjetimo, cjepiva Comirnaty i Spikevax zasnivaju se na istoj mRNA (kratica za glasničku ribonukleinsku kiselinu) tehnologiji. Cijepljenje pomoću mRNA je relativno novi pristup, a zasniva se na principu da se glasnička ribonukleinska kiselina za protein šiljka (S) koronavirusa upakira u lipidne nanočestice koje zatim osiguraju ubacivanje virusnog gena u stanicu.

Inače, pioniri primjene mRNA tehnologije u razvoju cjepiva su američko-mađarska znanstvenica Katalin Karikó (surađuje s kompanijom BioNTech) i američki znanstvenik Drew Weissman. Prekretnica u njihovu radu bila je studija iz 2005. godine u kojoj su pokazali da se mRNA tehnologija sa sigurnošću može primijeniti kod cjepiva kako bi izazvala imunološki odgovor.

Inače, sukobi oko patentnih prava u ranoj fazi razvoja neke tehnologije nisu rijetkost. Podsjetimo, godinama se vodi "patentni rat" između znanstvenica Jennifer Doudna (Kalifornijsko sveučilište Berkeley) i Emmanuelle Charpentier (Institut Max Planck u Berlinu s jedne strane i harvardskog znanstvenika Feng Zhanga s druge, oko patentnih prava oko tehnologije CRISPR-Cas-9. Nobelova nagrada za kemiju 2020. godine dodijeljena je Jennifer Doudni i Emmanuelle Charpentier čime im je Nobelov komitet priznao prvenstvo otkrića (i patenta).