Alberto Fujimori, bivši peruanski predsjednik, preminuo je u 86. godini. Njegova kći Keiko Fujimori izjavila je da je umro u njezinoj kući u Limi nakon višegodišnje borbe s rakom.
Vlada tog peruanskog državnika je 1990-ih slomila maoističke pobunjenike i oživila posrnulu ekonomiju zemlje. Međutim, Fujimori je počeo vladati autoritarno, a njegovu su vladu kritizirali zbog korupcije prije nego što se urušila, piše Wall Street Journal donoseći priču čovjeku koji je obilježio današnji Peru.
Fujimori je bio malo poznati akademik kad je došao na vlast tijekom jednog od najburnijih razdoblja u povijesti te zemlje. Njegovi pristaše ističu da je donio mir i gospodarski prosperitet nekoć kaotičnoj i nasilnoj zemlji.
"Peru koji sam naslijedio bio je katastrofa", pravdao se Fujimori godinama poslije. "Morao sam vladati iz pakla."
Gotovo desetljeće nakon što je napustio predsjedništvo, 2009. godine, peruanski sudovi osudili su i Fujimorija i njegova šefa obavještajne službe Vladimira Montesinosa zbog kršenja ljudskih prava i korupcije.
Fujimori, sin japanskih imigranata, ušao je u nacionalnu politiku 1990. kao neočekivani kandidat za predsjednika. Protukandidat mu je bio književnik Mario Vargas Llosa, koji je poslije postao nobelovac. Fujimori je pobijedio uz veliku podršku birača koji nisu vjerovali tradicionalnoj eliti Perua, a protivili su se mjerama štednje koje je Vargas Llosa predložio za oporavak posrnule ekonomije, piše WSJ.
Fujimori, koji je imao magisterij iz matematike sa Sveučilišta Wisconsin u Milwaukeeju, proveo je mnoge Llosine politike nakon pobjede. Uklonio je državne kontrole nad ekonomijom, privatizirao državna poduzeća, zamijenio valutu pogođenu hiperinflacijom i prepravio Ustav kako bi privukao strani kapital. Ekonomisti kažu da su reforme, poznate kao "Fuji šok", postavile temelje za snažan ekonomski rast Perua u posljednja dva desetljeća, čime je zemlja postala uzor ostatku Latinske Amerike.
Istodobno se suočio s pobunom Sjajnog puta. Ta maoistička skupina proširila se iz andskog zaleđa u glavni grad Limu. Uhićenje mesijanskog vođe Sjajnog puta Abimaela Guzmána 1992. - koji je umro prije tri godine, također 11. rujna i također u 86. godini - učinkovito je onesposobilo grupu.
Fujimorijev režim obilježile su brojne zloporabe vlasti. Fujimori je 1992. suspendirao peruanski Ustav, proveo čistku u pravosuđu i zatvorio Kongres. Iako su potez kod kuće podržali mnogi građani frustrirani godinama nemira, međunarodna zajednica ga je osudila.
Fujimori se suočio s još jednom krizom 1996., ubrzo nakon što je osvojio drugi mandat. Tada je Revolucionarni pokret Túpac Amaru, skupina manja od Sjajnog puta, upao u japansko veleposlanstvo u Limi tijekom koktel-zabave i uzeo strane diplomate za taoce. Četveromjesečni sukob završio je kada su specijalci iskopali podzemni tunel u kompleks, iznenadili pobunjenike te oslobodili većinu talaca, podsjeća dnevnik.
U travnju 2000. Fujimori se kandidirao za treći mandat. No, Organizacija američkih država i grupe za ljudska prava rekle su da je prebrojavanje glasova bilo namješteno i da je bilo zastrašivanja oporbenih kandidata.
Razmjeri korupcije u Fujimorijevoj vladi izašli su na vidjelo u rujnu 2000. kada su peruanski mediji počeli emitirati tajno snimljene videozapise koji prikazuju Montesinosa, bivšeg šefa obavještajne službe, kako plaća velike svote novca oporbenim zastupnicima, sucima i vlasnicima medija u zamjenu za podršku predsjedniku.
Fujimorijeva vlada srušila se u studenome 2000. nakon što je pobjegao u Japan i poslao ostavku faksom. Istragama se utvrdilo da su službenici iz Fujimorijeve administracije pronevjerili možda i 600 milijuna dolara.
Prije desetak godina njegovu je vladavinu ocijenio nobelovac Vargas Llosa. "Bio je demokratski izabran, ali je uništio demokraciju. To je najgori zločin koji vladar može počiniti. Pod izgovorom borbe protiv terorizma oslobodio je brutalnost, divljaštvo i okrutnost na razini vlasti", objasnio je Vargas Llosa u intervjuu za peruansku televiziju 2012. godine.
Fujimori je osuđen za likvidaciju 25 ljudi bez suđenja. Među žrtvama je bio osmogodišnji dječak. Ubojstva je izvršio paravojni eskadron smrti nazvan Skupina Colina, koju su Fujimori i Montesinos osnovali za obračun s osumnjičenim pobunjeničkim pristašama i ljevičarskim aktivistima.
Japansko državljanstvo štitilo ga je od izručenja, a bivši je predsjednik iz Tokija vodio radijski program koji je emitirao njegove govore. Namjeravao se kandidirati za predsjednika 2006. godine i zato je 2005. doletio u Čile kako bi pripremio politički povratak. Međutim, izručen je Peruu. Sudilo mu se zbog kršenja ljudskih prava i korupcije. Proglašen je krivim 2009. i osuđen na 25 godina zatvora, čime je postao prvi demokratski izabrani predsjednik u Latinskoj Americi koji je osuđen u svojoj zemlji za zločine protiv ljudskih prava.
Njegova kći Keiko Fujimori, koja je dotad i sama ušla u politiku, rekla je da je kazna nepravedna. "To je pobjeda grupa za ljudska prava i terorista", izjavila je.
Fujimori je zadržao snažnu političku bazu u Peruu, a njegova je kći tijesno izgubila izbore 2011., 2016. i 2021. godine.
Humanitarno je pomilovan 2017., ali je sud poništio pomilovanje. No, pomilovanje mu je ipak potvrđeno 2023. i tada je pušten na slobodu i kućno liječenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....