Podržan prijedlog o proširenju mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su u srijedu prijedlog o proširenju mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) unutar kojeg pozivaju članice EU-a na izradu nacionalnih planova pripravnosti na pandemije.

Prijedlog Uredbe o proširenju mandata ECDC-a usvojen je s 598 glasova za, 84 glasa protiv i 13 suzdržanih, a prijedlog Uredbe za bolje sprečavanje te jačanje pripravnosti i odgovora EU-a na buduće ozbiljne prekogranične zdravstvene krize s 594 glasa za, 85 glasova protiv i 16 suzdržanih.

Države članice EU-a trebale bi izraditi nacionalne planove pripravnosti i odgovora te pravovremeno pružati usporedive i kvalitetne podatke, ustvrdili su eurozastupnici.

Žele osigurati i da se mandat ECDC-a uz postojeće područje zaraznih bolesti proširi i na područje nezaraznih bolesti, kao što su kardiovaskularne i bolesti dišnog sustava, rak, dijabetes ili mentalne bolesti.

Kriza uzrokovana bolešću covid-19 ukazala je na to da je potrebno više učiniti na razini EU-a kako bi se ojačala suradnja država članica, osobito u graničnim regijama, istaknuli su zastupnici.

"Pandemija je jasno pokazala da se suočavamo s ozbiljnim prijetnjama zdravlju i da moramo biti koordinirani u svojim reakcijama na nju, a usvajanjem našeg izvješća želimo, između ostalog, pronaći za to najprikladnije rješenje, kao i preporuke za pripravnost na pandemije koje prijete", rekla je izvjestiteljica, španjolska eurozastupnica Margarita de la Pisa Carrion na plenarnoj sjednici u ponedjeljak.

Dodala je da je sada najvažnije da se "sve države članice pridržavaju toga da ojačaju epidemiološki nadzor kao i da dostavljaju sve važne podatke iskreno i koncizno".

"Moramo se usmjeriti i na češće i detaljnije analize pomoću kojih ćemo ojačati našu sigurnost te uskladiti nacionalne planove pripravnosti svih 27 država članica i to ne samo kada govorimo o zaraznim bolestima", zaključila je Carrion.

U tekstu se poziva i na uvođenje jasnih postupaka i veću transparentnost u zajedničkim aktivnostima javne nabave EU-a i povezanim ugovorima o kupovini.

Francuska eurozastupnica i izvjestiteljica Veronique Trillet-Lenoir (Renew) u potpunosti je podržala ideju da zajednički postupak za javnu nabavu postane standardna praksa, a kad je riječ o pregovorima s predmetnim sektorom, smatra da je "EU jači kad nastupa složno u ime svih država članica".

"Naš cjelokupni sustav za predviđanje i upravljanje krizama mora se voditi vizijom "Jednog zdravlja" u svim europskim politikama. Kriza uzrokovana bolešću covid-19 pokazala je da pitanje javnog zdravlja može utjecati na funkcioniranje svih dijelova europskog društva", rekla je Trillet-Lenoir.

Nezavisni hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić rekao je na plenarnoj sjednici da je "Europa podijeljena najviše u posljednjih 30 godina" i to na "one koji vjeruju političarima na vlasti i u sebe su unijeli farmaceutske proizvode protiv covida-19 smatrajući da su oni za njih manja opasnost od same bolesti i na one koji opravdano smatraju da su cjepiva neusporedivo opasnija od same bolesti, posebice za mlađe od 50 godina".

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za zakonodavno mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), kritizirao je na plenarnoj sjednici sporu reakciju Svjetske zdravstvene organizacije na pandemiju koronavirusa i zatražio bolju pripremljenost EU-a za buduće zdravstvene ugroze.

"Do danas je u Europskoj uniji zabilježeno više od 759.000 smrtnih slučajeva povezanih s bolešću covid-19. U takvim okolnostima čak 66 posto naših građana smatra da Europska unija treba imati veće ovlasti u području zdravstva", istaknuo je Sokol i dodao da "čak i unutar postojećih ovlasti, Europska unija može i mora učiniti više u suzbijanju zdravstvenih prijetnji koje nadilaze državne granice".

"Danas je sasvim jasno da je Svjetska zdravstvena organizacija kasnila s proglašenjem pandemije. Donošenjem ove Uredbe, dobivamo instrument kojim možemo proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja neovisno o Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji", naglasio je Sokol.

"U jeku pandemije države članice u kojima je koncentrirana proizvodnja zaštitne opreme i medicinskih proizvoda uvele su izvozna ograničenja na maske, rukavice i respiratore čime su zapravo kompromitirale temeljno načelo solidarnosti, a naše građane izložili nestašici takve opreme", rekao je Sokol.

Prema njegovom prijedlogu, koji je uvršten u Izvješće, države članice prvo bi morale zatražiti odobrenje Europske komisije da bi uvele ograničenja na izvoz medicinske opreme u druge države članice, što do sada nije bio slučaj. "To je posebno značajno za one države članice koje nemaju razvijenu vlastitu proizvodnju medicinske opreme. Predloženim mehanizmom štitim interese naših državljana koji više neće biti izloženi opasnosti od nestašice ključne opreme u kritičnom trenutku zdravstvene ugroze", zaključio je Sokol.