Pokušaj Čilea da promijeni svoj ustav iz ere Augusta Pinocheta uzdrman je otkrićem da je jedan od najistaknutijih članova prosvjeda lagao javnosti da se bori s rakom, piše Guardian.
Rodrigo Rojas Vade (37) priznao je kako zapravo nema leukemiju - što je bio ključan faktor koji mu je pomogao zadobiti naklonost javnosti i što mu je, u konačnici, trebalo zajamčiti političku karijeru. Njegovo priznanje uslijedilo je nakon što je istraga lista La Tercera otkrila nedosljednosti u njegovoj priči.
Kad su 2019. godine započeli masovni prosvjedi zbog nejednakosti i nepravde, Rojas Vade je u Santiagu uvijek bio u prvim redovima, a na prsima i na plakatima nosio je poruke koje su opisivale njegove probleme pri plaćanju kemoterapije.
Pisao je i blog imena 'Rak, stvarnost bez filtera', medijima davao intervjue o napornim tretmanima kroz koje je prošao, a na jednim je demonstracijama čak snimljen s kateterom koji mu je visio iz trbuha.
No, kad se pojavila priča da je lažirao bolest, pokrenuta je istraga.
U svojoj imovinskoj kartici, Rojas Vade je naznačio samo kredit od 27 milijuna pesosa (oko 34.000 američkih dolara) koji je, kako je rekao, podigao kod Scotiabanke kako bi pokrio troškove kemoterapije.
No, u subotu se Rojas Vade ispričao u Instagram objavi rekavši kako zapravo nema leukemiju, ali da mu je s 29 godina dijagnosticirana bolest uz koju se veže 'velika stigma' zbog čega je prijateljima i obitelji rekao da ima rijedak oblik raka.
'Napravio sam grešku, groznu grešku. Nisam bio iskren prema vama, niti prema obitelji, niti prema ikome. Lagao sam o svojoj dijagnozi - nemam rak', kazao je u Instagram videu.
'Sada će bez sumnje pasti vjera u čileansku Ustavnu konvenciju (koja izrađuje novi Ustav)', kazao je Claudio Fuentes, politolog sa Sveučilišta Diego Portales u Santiagu.
'No ako ostali članovi pokreta dokažu da je ovo bio izoliran slučaj i da ne predstavlja čitavu Konvenciju, možda će moći nastaviti sa svojim vrlo važnim radom.'
Konvencija od 155 delegata, koja je počela s radom u srpnju, ima najviše 12 mjeseci da napiše novi Ustav kojim bi se zamijenio trenutni dokument, koji je usvojen bez sudjelovanja javnosti tijekom diktature Augusta Pinocheta (1973-1990), a potvrđen je 1980.
Kad je Rojas Vade tijekom prosvjeda postao poznat, njegova je priča postala metafora za sve poteškoće s kojima se suočavaju Čileanci koji jedva krpaju kraj s krajem.
No dok je njegova priča mnoge dirnula, laž koja je potkopala njegovu kandidaturu iznevjerila je i povjerenje više od 19.000 Čileanaca koji su glasali za njega kao člana Ustavne konvencije, tijela čiji je zadatak napisati novi ustav.
Iako je Rojas Vade kazao da je spreman istupiti iz Konvencije, nema mehanizma po kojem bi to mogao i učiniti. Na delegate se odnose ista pravila kao i na članove Kongresa, što znači da ne mogu podnijeti ostavku osim u slučaju teške bolesti zbog koje ne bi mogli obavljati svoje zadatke.
Odlazak Rojasa Vadea neće utjecati na većinu koju u Konvenciji drže ljevica i nezavisni - i gdje se odluke donose dvotrećinskom većinom - no ostaje nejasno kako će se izvesti njegovo izbacivanje.
Za razliku od članova stranke, koji mogu dati ostavku na svoje pozicije, Rojas Vade je izabran kao nezavisni kandidat pa ga se ne može izravno zamijeniti.
Ovo otkriće još je jedan neželjeni biljeg u ovim vrlo turbulentnim mjesecima za koaliciju Lista del Pueblo, labav savez lijevih nezavisnih kandidata kojima je Rojas Vade bio jedan od osnivača.
Nekoliko delegata već se distanciralo od grupe, zahtijevajući promjene u samoj Konvenciji, dok je njezin predsjednički kandidat, Diego Ancalao, diskvalificiran na izborima u studenom i nad njim je otvorena istraga.
Naime, pokazalo se da je dvije trećine potpisa koje je Ancalao predstavio izbornoj komisiji Čilea u kolovozu, ovjereno kod javnog bilježnika koji je umro u veljači i koji od 2018. uopće nije radio, piše Guardian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....