Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je protupravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda, ocijenio je u srijedu predsjednik države Jakov Milatović.
Naime, Ustavni odbor je dan ranije konstatirao da su stečeni uvjeti za umirovljenje troje od trenutačnih šest sudaca crnogorskog Ustavnog suda i donio odluku o raspisivanju javnog poziva za izbor novih. Na temelju te odluke, Skupština je istog dana konstatirala prestanak mandata sutkinje Dragane Đuranović.
Milatović, pak, smatra da je odluka donijeta mimo procedure. Naime, članak 154 Ustava propisuje "da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudaca) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu". "Kao predsjednik Crne Gore, nisam nadležan za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za prestanak sudačke funkcije, već je to isključiva nadležnost Ustavnog suda, kao što nisam nadležan ni za razrješenje sudaca jer je to ustavna nadležnost Skupštine", kaže Milatović.
Odbor je bez stava Ustavnog suda, a na temelju dopisa predsjednice Ustavnog suda Crne Gore Snežane Armenko donio odluku o "umirovljenju" sudaca. "Nepromišljene i na pravu neutemeljene odluke aktualne vlasti, donesene uz ignoriranje svake utemeljene i opravdane kritike, posebno su opasne ako se tiču djelovanja najvažnijih institucija", napisao je crnogorski predsjednik na X-u, kako prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).
‘Ovo je kritični trenutak narušavanja poretka‘
"Zabrinut sam zbog jučerašnjih događanja u Skupštini, koja mogu imati dalekosežne posljedice po institucionalnu stabilnost u našoj zemlji. Nalazimo se u kritičnom trenutku narušavanja ustavno-pravnog poretka koje može biti pogubno po daljnji demokratski razvoj države i naš europski put, a dolazi samo dan nakon što je Crna Gora zatvorila tri poglavlja u pregovorima s Europskom unijom", ocijenio je predsjednik Milatović, kako je prenijela Pobjeda.
Prema njegovim riječima, nejasno je zbog čega je Ustavni odbor Skupštine, kreiranjem različite prakse u istovjetnim pravnim stvarima, ugrozio pravnu sigurnost i protupravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda. "Ustav Crne Gore jasno predviđa raspisivanje javnog poziva za izbor suca Ustavnog suda nakon što prethodno Ustavni sud na sjednici utvrdi razloge za prestanak funkcije ili razrješenje suca", istaknuo je.
Vrhovna uloga Ustavnog suda, kada je u pitanju očuvanje ustavnosti i zakonitosti u državi, zahtijeva, kako je rekao, punu funkcionalnost, integritet i samostalnost te institucije. "Stoga izbor i razrješenje sudaca Ustavnog suda moraju biti zasnovani na strogom poštivanju procedura koje su jasno utvrđene Ustavom i zakonom", zaključio je Milatović.
SAD: ‘Sve mora biti u skladu s Ustavom i zakonima‘
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija na čelu s Pokretom Europa sad premijera Milojka Spajića i prosrpskim i proruskim strankama bivšeg Demokratskog fronta predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Premijer Milojko Spajić pozivao je Ustavni sud da donese mišljenje o prestanku mandata sutkinje, a oporbu na razgovor u četvrtak.
Odluke o mandatu sudaca Ustavnog suda trebaju donijeti crnogorske institucije u potpunosti u skladu s Ustavom i zakonima, rečeno je za RSE iz veleposlanstva Sjedinjenih Država u Podgorici. "Konstruktivan dijalog među svim političkim akterima suštinski je važan za transparentan proces donošenja odluka. Svi trebaju uzeti u obzir da je potpuno funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak zemlje na njezinom euroatlantskom putu", dodaje se.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec poručio je da politički akteri trebaju izbjegavati poteze koji bi izazvali sumnju u poštivanje crnogorskog Ustava i zakona. "Svi trebaju izbjegavati poteze koji bi pogoršali situaciju, iako je odgovornost vladajuće većine veća nego oporbe. To je svugdje i uvijek tako bilo, i bit će ubuduće", rekao je on za novinsku agenciju Mina.
Oporba: ‘Ovo je ravno državnom udaru‘
Zbog odluke Odbora oporba nije dopustila održavanje sjednice Skupštine 18. prosinca, što je obrazložio zastupnik oporbene Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić. "Srušen je ustavni poredak zbog političkog preuzimanja Ustavnog suda, što je ravno državnom udaru". On je pozvao većinu da povuče "neustavnu odluku koju je donijela u sinkronizaciji s predsjednicom Ustavnog suda, nažalost".
Iste ocjene je dan ranije iznio i predsjednik te stranke Danijel Živković, koji je pozvao specijalnog i vrhovnog državnog tužitelja da, kako je rekao, "izravno ispitaju aktivnosti pučista iz parlamentarne većine".
Bivši premijer i lider Pokreta URA, Dritan Abazović, ocijenio je da je "na današnji dan izvršen državni udar na crnogorske institucije". Protiv ove odluke odbora bili su i predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca i Socijaldemokrata.
Premijer Spajić, koji se nalazi u višednevnom posjetu Bruxellesu, pozvao je putem društvenih mreža oporbu na dijalog. No, dio oporbe je već poručio da neće voditi dijalog s premijerom, ističući da su zastupnici njegovog Pokreta glasali na Odboru za umirovljenje sutkinje. "Zastupnici tvoje partije jučer su bili najbučniji i najvatreniji u provođenju ustavnog puča, zbog kojeg će kad tad odgovarati", naveo je zastupnik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
Premijer za dijalog, oporba odgovara: ‘Raspravljajte s mentorom Mandićem‘
U sličnom tonu je i zajednički odgovor oporbe premijeru Spajiću. "Oporba nema što da razrješava s Vama jer ste znali što će se dogoditi na Ustavnom odboru. Vaša je obveza da povučete jučer izglasanu neustavnu odluku, a o svemu drugom možete raspravljati s ‘mentorom‘ Mandićem", stoji u zajedničkom odgovoru.
Oporba je više puta ocijenila da golem politički utjecaj na premijera Spajića ima predsjednik parlamenta Andrija Mandić iz proruskog DF-a, koji je, kako su naveli, "od ‘europskog premijera‘ napravio ‘ustavnog pučistu‘", kako prenosi RSE.
Spajićeva stranka ocijenila je, pak, da DPS pričom o ustavnom puču pokušava skrenuti pažnju s procesuiranja bivših funkcionera i uspjeha Crne Gore na europskom putu te su oporbu i predsjednika Milatovića pozvali da umjesto destrukcije pruži pune doprinos u procesu europskih integracija.
Crna Gora je u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji koja je održana u Bruxellesu, zatvorila tri pregovaračka poglavlja s Europskom unijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....