WLODZIMIERZ KARPINSKI

POLJSKI MINISTAR ZA JUTARNJI ‘PKN-Orlen je zainteresiran za naftni biznis u Hrvatskoj’

‘Poljska i šef Europskog vijeća Donald Tusk snažno podržavaju LNG na Krku i spajanje koridora Sjever - Jug’
 Marko Todorov / CROPIX;

Wlodzimierz Karpinski, poljski ministar državne riznice, posjetio je Zagreb gdje je razgovarao s potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom te šefom DUUDI-ja Mladenom Pejnovićem. Njegov su posjet pratili i predstavnici poljskih tvrtki, među kojima su posebno brojne bile one iz energetskog sektora. Ministar Karpinski je vrlo zadovoljan sastancima te je na početku razgovora odmah istaknuo kako Hrvatska i Poljska govore istim jezikom kad je riječ o Europskoj uniji i energetici.

Što su bili ciljevi vašeg posjeta Hrvatskoj?

- Svakako bih htio naglasiti da su hrvatsko-poljski odnosi odlični, i to na svim razinama, od osnovnih društvenih, na razini pojedinaca, pa sve do najviših. Tako je i došlo do ovog radno-prijateljskog sastanka koji za cilj ima spajanje tvrtki i raspravu prije svega o energetskoj sigurnosti i mogućim novim izvorima plina i nafte. Riječ je, dakle, o uključivanju u projekt energetske unije, a opipljiv rezultat svega toga moglo bi biti spajanje koridora Sjever - Jug (Baltik - Jadran).

U izaslanstvu su i predstavnici poljske kompanije PKN-Orlen. Ima li ta tvrtka interesa vlasnički ući u Inu?

- U izaslanstvu su predstavnici najvećih poljskih energetskih kompanija, pa i PKN-Orlena, jedne od najvećih tvrtki u regiji. Riječ je o javnoj kompaniji koja je izlistana na burzi te su pitanja njezina djelovanja u ovlasti uprave. Ta tvrtka ima velika ulaganja u Europi i Americi i zainteresirana je za nova ulaganja. No, ne mogu potvrditi ono što ste me pitali, takve su odluke stvar menadžmenta kompanije. Kao predstavnik Ministarstva, jednog od dioničara tvrtke, mogu samo reći da se na sve takve projekte gleda s velikim oprezom i da će, ako do takve odluke dođe, taj projekt proći dubinsku analizu Ministarstva državne riznice kojemu sam na čelu.

U kojem bi smjeru mogla ići suradnja Hrvatske i Poljske za koridor Sjever - Jug i koliko možemo očekivati pomoć EU?

- Velika je vrijednost koridora to što se uklapa u projekt energetske unije koji snažno podržava vrh EU, a sada je predsjednik Europskog vijeća bivši poljski premijer Donald Tusk. Dakle, riječ je o projektu koji je duboko usađen u ideje EU. Poljska je već sagradila LNG terminal i plinovod na sjevernom dijelu te imamo velika iskustva kad je riječ o inženjerskom, izvedbenom segmentu projekta, kao i o financijskom, dakle kako osigurati sredstva iz brojnih izvora, uključujući i europske. Hrvatska može očekivati punu podršku s poljske strane, pri čemu mislim i na tehničku i na političku.

Dakle, možemo očekivati veliku pomoć gospodina Tuska?

- Da se slikovito izrazim, barjak energetske unije podigao je upravo Donald Tusk dok je bio poljski premijer. Stoga možemo očekivati veliku podršku od svih struktura EU.

Jeste li detektirali i neka druga područja za suradnju?

- Prvenstveno smo razgovarali o energetskim projektima, to je srž našeg posjeta jer znamo da Hrvatska ima dobro identificiran potencijal plina i u moru i na kopnu. Ministar gospodarstva pozvao je poljske tvrtke da sudjeluju na natječajima za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Osim toga, razgovarali smo i o problemima transformacije iz centralnog u tržišno gospodarstvo te o iskustvima privatizacije u državnim tvrtkama. Hrvatska strana izrazila je otvorenost prema poljskim ulagačima koji bi mogli igrati značajnu ulogu u pretvorbenim procesima. Kao predstavnik Poljske, pozivam i hrvatske poduzetnike da sudjeluju u procesima privatizacije u našoj zemlji. Njih sada ima manje, ali i dalje su atraktivni.

POLJSKO ISKUSTVO TRANZICIJE Radnici dobili 15 posto privatiziranih tvrtki

Hrvatska je imala brojnih teškoća s privatizacijom, kakva su na tom planu poljska iskustva?

- Društvo je burno reagiralo na proces preobrazbe, prije svega zaposlenici koji su bili zabrinuti za poduzeća i svoja radna mjesta. No, nismo odustali, a sad smo već na kraju puta. Ostalo je oko 30 tvrtki u kojima je država sačuvala upravljačka prava, a riječ je o kompanijama koje su od strateškog interesa, povezane s energetskom i financijskom sigurnošću. A privatizaciju smo počeli s 8500 državnih tvrtki. Uspostavili smo jasna pravila: ako jedna dionica kompanije bude prodana, država poklanja radnicima 15 posto dionica, i to je bilo zakonski regulirano. Proveli smo i oko 1400 projekata koje zovemo zaposleničkim leasingom: kroz model leasinga su zaposlenici dobivali upravljanje tvrtkom. Tijekom tog procesa je dva milijuna zaposlenika besplatno dobilo dionice kojima je nominalna vrijednost 1,5 milijardi eura. Kada, pak, govorimo o dionicama tvrtki koje su prošle pretvorbu, njihova je vrijednost na Varšavskoj burzi 25 milijardi eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 19:52