SLOBODNA TRGOVINA

Potpisan sporazum zbog kojeg bi se mogla raspasti EU: Macron ga pokušava stopirati, Berlin prijeti radikalnim potezom

Potpisivanje sporazuma s Mercosurom priprema se 20 godina

Piše:

Objavljeno: 06. prosinac 2024. 23:30

Emmanuel Macron

Ludovic Marin/Afp

Prvi važni čin Ursule von der Leyen u njenom drugom mandatu kao predsjednice Europske komisije mogao bi rasplamsati već postojeći francusko-njemački problem i uzdrmati temelje na kojima je izgrađena Europska unija, piše Politico.

U četvrtak je odletjela u Urugvaj kako bi postigla sporazum o slobodnoj trgovini EU i južnoameričkih zemalja članica Mercosura - Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja - koji Berlin očajnički želi, ali Francuska prezire. Zbog industrijskog pada u Njemačkoj, sporazum s Mercosurom je glavna prilika za pronalaženje novih tržišta. Automobilski lobi VDA rekao je u četvrtak da je od “velike važnosti” zaključiti dogovor.

Za Francuze je njeno putovanje u Montevideo anatema. Mržnja prema dogovoru Mercosura s Argentinom, Brazilom, Urugvajem, Paragvajem i Bolivijom prožima cijelu političku klasu i budi bijes javnosti protiv EU.

Šefica Europske komisije ranije ove godine dobila je privatnu poruku u kojoj francuski lider Emmanuel Macron, pritisnut žestokom pobunom tamošnjih seljaka, pokušava zaustaviti potpisivanje sporazuma s Mercosurom koji se priprema 20 godina.

Njime bi se uspostavilo područje za robnu razmjenu koje broji 800 milijuna stanovnika. Međutim, on bi također otvorio i vrata jeftinom mesu s južnoameričkih farmi, a francuski poljoprivrednici bune se jer zbog prejeftine strane konkurencije propadaju. Raskol je osjetljiv za cijelu Uniju jer je pregovaranje o trgovinskim sporazumima jedna od najvažnijih nadležnosti povjerenih Europskoj komisiji u ime svih 27 zemalja EU-a.

Ponovljeni veto Francuske na sporazum s Mercosurom razbjesnio je njemačke čelnike do te mjere da dovode u pitanje smisao Bruxellesa i bavljenja trgovinom. Sugeriraju da bi imalo više smisla da Berlin preuzme kontrolu nad vlastitom trgovinskom politikom, što bi značilo radikalno smanjenje ovlasti jer je trgovina jedna od temeljnih nadležnosti koje ujedinjuju nacije. Samo tjedan dana nakon početka njezina drugog mandata, putovanje u Montevideo iznimno je riskantno, posebno s obzirom na rastuću političku krizu u Francuskoj, gdje je vlada pala u srijedu navečer.

Predsjednik Emmanuel Macron godinama se zalagao za odgađanje dogovora. Njegov ured je rekao da je razgovarao s von der Leyen u četvrtak, objašnjavajući joj da je sporazum i dalje neprihvatljiv u sadašnjem obliku te da će bez popuštanja nastaviti braniti svoj "poljoprivredni suverenitet". Postoji rizik da će jedno od dva najveća gospodarstva EU krenuti svojim putem, ako Njemačka nastavi s dogovorom, a Francuska se pobuni protiv njega.

- Kratkoročna bitka je dobivena na njihovoj strani, ali dugoročni rat za očuvanje europskog jedinstva bi mogao biti pogođen - rekao je jedan francuski dužnosnik za Politico.

U Njemačkoj je raspoloženje bilo slavljeničko. Isabel Cademartori iz Socijaldemokratske stranke Njemačke rekla je da se radi o “stvarno dobrom danu za Europu i Njemačku jer se vlada borila kako bi se postigao ovaj sporazum”. Berlin i Pariz trudili su se pridobiti saveznike dok su se pregovori između EU-a i Mercosura ubrzavali posljednjih mjeseci.

Iako francuski veto protiv velikih trgovinskih sporazuma nije preživio političku krizu u zemlji i gubitak utjecaja u Bruxellesu, pokušali su okupiti blokirajuću manjinu država članica EU-a koja bi im bila potrebna da ponište dogovor u Vijeću EU. Za to trebaju potporu zemalja koje predstavljaju 35 posto stanovništva EU, objašnjava Politico. Poljska im se nedavno pridružila, ali Italija još nije pokleknula, što ostavlja Macrona bez glasova koji su mu potrebni.

- Ursula von der Leyen nije mogla izabrati gori trenutak od ovoga. Velika je greška učiniti ovo sada. Stvarno se stvara dojam iskorištavanja krize u Francuskoj kako bi sama pokušala napredovati - rekao je Christophe Grudler, zastupnik u Europskom parlamentu iz Macronovog tabora za Politico.

Usprkos svim političkim previranjima, Berlin i zagovornici sporazuma tvrde da je produbljivanje veza sa zemljama Mercosura prije svega pitanje geopolitičkog kredibiliteta u trenutku kada je Donald Trump na rubu pokretanja sveopće krize nakon što službeno preuzme ovlasti predsjednika SAD-a.

Sporazum ovog opsega, smatraju, značio bi da je Europa jaka i konkurentna s Kinom i SAD-om. Može se promatrati i kroz kontekst istrage Europske komisije o kineskim električnim vozilima koja je podržao Pariz na zgražanje Berlina, jer su glasali za uvođenje uvoznih carina na njih. Sklapanje sporazuma unatoč opiranju Francuske izaziva i strahove da će to dodatno potaknuti protivnike EU-a u zemlji, gurajući čelnicu krajnje desnice, Marine le Pen, bliže vlasti.

Postignut politički dogovor o trgovinskom sporazumu EU-Mercosur

Europska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur postigli su u petak u Montevideu politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, kojem se pregovori vode već 25 godina.

“Ovo je sporazum u kojem su obje strane na dobitku i koji će donijeti značajne koristi potrošačima i poduzećima na obje strane”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Sporazum je postignut u glavnom urugvajskom gradu Montevideu u kojem je održan samita toga trgovinskog bloka koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj.

Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini dvije su strane započele još prije 25 godina i to su najdulji i najkontroverzniji pregovori koje je Komisija vodila.

Dogovoru se najviše protivi Francuska koja želi zaštiti svoje poljoprivrednike od južnoameričke konkurencije, a veliki otpor pružaju i aktivisti za zaštitu klime koji strahuju da bi sporazum mogao dovesti do daljnje deforestacije u južnoj Americi.

S druge strane Njemačka je veliki zagovornik sporazuma, kao i Španjolska. Francuskoj se u protivljenju sporazumu nedavno pridružila Poljska, pa se činilo da je potpisivanje sve manje vjerojatno. No, potpisivanje sporazuma nije kraj priče. Sada u šest sljedećih mjeseci treba napraviti pravnu pripremu teksta o kojem će glasati Vijeće EU-a, to jest države članice i Europski parlament. Za potvrđivanje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a. U Europskom parlamentu potrebna je natpolovična većina.

Za odbijanje sporazuma Francuska bi morala okupiti još barem tri članice koji čine najmanje 35 posto stanovništva EU-a, što se ne čini nemogućim, pogotovo ako pridobije Italiju.

Von der Leyen je u rekla da se u pregovorima vodilo računa o zabrinutosti europskih farmera i da sporazum sadrži snažne odredbe za zaštitu njihovih interesa.

“Sporazum EU-Mercosur najveći je sporazum koji je dosad zaključen kada je u pitanju zaštita hrane i pića u EU-u”, rekla je von der Leyen dodajući da je više od 350 europskih poljoprivrednih proizvoda zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla te da su europski standardi za hranu i zdravlje ostali netaknuti.

“Izvoznici iz zemalja Mercosura morat će se striktno pridržavati tih standarda da bi imali pristup tržištu EU-a”, rekla je predsjednica Komisije ističući da će sporazum donijeti europskim tvrtkama 4 milijarde eura godišnje ušteda na carinama. (Hina)

Vezane vijesti