Povjerenik Hahn za ukidanje konsenzusa za većinu odluka o proširenju EU

Povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se u utorak u Bruxellesu za ukidanje jednoglasnosti pri odlučivanju o većini pitanja vezanih uz proširenje i prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom zbog veće efikasnosti.

"Kada je riječ o proširenju postoji oko 300 odluka koje se sve moraju donijeti jednoglasno. Ja mislim da bi njih vjerojatno 298 trebalo donositi kvalificiranom većinom, a za preostale dvije, vjerojatno o početku pregovora i za konačnu odluku hoće li neka zemlja postati članica il ne, treba zadržati jednoglasnost", rekao je Hahn u raspravi u odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

Osim članova odbora na sastanku su sudjelovali i zastupnici iz nacionalnih parlamenata, a buduća politika proširenja i susjedska politika bile su jedne od tema.

Hahn kaže da bi bilo "moguće i korisno" odlučivati kvalificiranom većinom o pitanjima poput ispunjava li zemlja kandidat neko mjerilo za otvaranje ili zatvaranje pojedinog poglavlja.

"Moja ekipa troši 25 posto više vremena na uvjeravanje jedne ili dvije članice da daju potporu za neku odluku, nakon što su sve preostale članice to učinile. To je pitanje efikasnosti i ništa drugo", kaže Hahn.

Hrvatska je tijekom svojih pristupnih pregovora dobro iskusila što znači pravilo jednoglasnosti kada je Slovenija, koristeći poziciju punopravne članice, blokirala dulje vrijeme neka poglavlja nastojeći nametnuti svoje rješenje za pitanje morske granice.

S druge strane, kroz to pravilo je moguće da neka zemlja članica riješi neka otvorena pitanja sa zemljom kandidatkinjom ako svoj zahtjev uklopi u ispunjavanje mjerila. U suprotnom, može se naći pod pritiskom većih zemalja ako je njima u interesu da se pojedino poglavlje otvori ili zatvori.

Hahn je istaknuo da EU neće primati nove članice koje nisu riješile svoje bilateralne probleme. "Ne želimo uvoziti bilateralne sporove u EU", rekao je.

Hahn se nije složio s uporabom sintagme "balkansko proljeće", koju neki koriste za prosvjede koji se u posljednje vrijeme odvijaju u više zemalja jugoistočne Europe, poput Srbije i Albanije.

"Ne bih koristio termin 'balkansko proljeće' jer demonstracije u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori imaju različite razloge i motive. Ti razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje i ne vidim neki zajednički uzorak", rekao je.

Hahn je najavio da bi u izvješća o napretku zemalja kandidatkinja, koje će Komisija objaviti odmah nakon izbora za Europski parlament, mogla sadržavati preporuku za otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom.