Povratak u vremena raspada SSSR-a: Rusi masovno vade štednju iz banaka, pelješe ljekarne i ‘tuku‘ se za šećer

Otkad je predsjednik Ruske Federacije 24. veljače naredio napad na Ukrajinu, Rusi su iz tamošnjih banaka izvadili rekordne iznose novca. Istovremeno, Rusiju nagriza inflacija, a trgovine i ljekarne muče se s nestašicom lijekova i hrane. Ruska je središnja banka u utorak rekla da je ušteđevina koju Rusi drže na svojim bankovnim računima pala za 1,2 bilijuna rublji (77,7 milijardi kuna), odnosno za 3,5 posto. Smatra se da takvo povlačenje rublji iz banaka u jednom mjesecu nije viđeno od pada Sovjetskog saveza. Redovi ispred bankomata mogu se vidjeti u gradovima diljem Rusije jer narod strahuje od ekonomskog kolapsa, piše The Times.

Rublja nikad nije vrijedila manje, a tjedna je inflacija nedavno iznosila 2,2 posto. Statistike kažu da je to najveća inflacija koja je Rusiju zadesila u posljednje 24 godine. Analitičari američke investicijske banke Goldman Sachs rekli su da bi se ruska ekonomija mogla smanjiti za nevjerojatnih 10 posto. Prije nego što je počela ruska invazija na Ukrajinu, isti su analitičari držali su da će ruski BDP porasti za dva posto.

Nema higijenskih proizvoda

U mnogim trgovinama trenutno nema higijenskih proizvoda jer su ih pokupovali Rusi koje je obuzela panika. Liječnici kažu da vlada nestašica otprilike 80 lijekova, među kojima su i inzulin te lijekovi protiv bolova. Trgovački su lanci uveli ograničenja na prodaju heljde, ulja za kuhanje, brašna i šećera. Društvenim se mrežama šire video snimke na kojima se može vidjeti kako se kupci bore oko šećera i drugih namirnica.

Ruska je središnja banka ovog tjedna upozorila da sankcije koje su nametnute Rusiji opterećuju lance opskrbe te stvaraju tzv. uska grla u proizvodnji. Kommersant piše da se prodaja antidepresiva povećala za 400 posto.

Oko 200 tisuća ljudi moglo bi ostati bez posla zato što su velike tvrtke poput Coca-Cole, IKEA-a i McDonald'sa privremeno ili trajno zatvorile svoje ruske podružnice, poslovnice i restorane. Neki su Rusi odlazak tih firmi nazvali "Veliki egzodus". Rusi imaju problema i s tehnološkim proizvodima. Američka tvrtka Apple prošlog je mjeseca prestala prodavati svoje na teritoriju Rusije, a Ukrajina je Apple zamolila da Rusima onemogući pristup svojoj trgovini aplikacijama. Ruski ministar za digitalni razvoj Maksut Šadajev rekao je u utorak da Moskva pregovara s Appleom. "Nadam se da se naši iPhonei neće pretvoriti u cigle", rekao je Šadajev.

Mnogi su visokoobrazovani Rusi zemlju napustili upravo zbog rata u Ukrajini. Rekli su da su otišli jer se boje odmazde. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin prošlog je tjedna kritičare invazije nazvao "izdajicama" i "šljamom", a političke figure bliske Kremlju na društvenim su mrežama počele objavljivati popise "neprijatelja".

Odljev IT-jevca

Čelnik Udruženja za elektroničke komunikacije Rusije Sergej Plugotarenko rekao je u utorak da je iz Rusije zbog rata u Ukrajini otišlo možda čak i 70 tisuća stručnjaka za informacijske tehnologije. Rekao je da bi u travnju iz zemlje moglo otići još 100 tisuća istih. IT-jevci najviše bježe u Tursku, Armeniju i Gruziju.

Sve spomenuto, međutim, nije dovoljno da se Rusi okrenu protiv Putina. Prema ruskim anketama, oko 70 posto Rusa podržava, kako Kremlj uporno tvrdi, "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

- Odrastao sam u Sovjetskom savezu i ne treba nam ovo zapadnjačko đubre. Možemo se opet snaći bez njega. Ako treba, opet ćemo stegnuti remenje - rekao je 64-godišnji Vladimir za The Times.

Države članice grupe G7 rekle su da će Rusiji ukinuti status "najpovlaštenije nacije" koji joj omogućava trgovanje po povoljnijim uvjetima. Sankcije koje su nametnute Rusiji znače i da Moskva ne može do 640 milijardi dolara koje drži u zlatu i stranim valutama.

Kremlj je nedavno opovrgnuo vijest da je čelnica Ruske središnje banke Elvira Nabjulina htjela podnijeti ostavku. Nabjulina, koja Banku vodi od 2013. godine, nedavno je navodno rekla da ima dužnosnika koji su nezadovoljni ratom u Ukrajini.