Pozadina dogovora Srbije i Kosova: ‘Vučić je bio taj koji je napravio kompromis‘

Jedan važan kompromis između Kosova i Srbije uspjela je postići Europska unija, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, ali ostalo je još puno otvorenih pitanja kako bi se dvije strane približile konačnom sporazumu, onome koji EU naziva "pravno obvezujućim sporazumom o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa".

U subotu navečer nakon višednevnih napora visokih dužnosnika EU i SAD, uključujući i izravni sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell objavio je da su Kosovo i Srbija postigli dogovor o načinu prelaska granice prema kojemu neće biti nikakvih dodatnih prepreka niti za državljane Kosova u Srbiji niti obrnuto.

Provedba odluke

Iako je Kosovo 1. rujna namjeravalo početi provedbu odluke o reciprocitetu prema Srbiji, što bi značilo da bi za one s osobnim dokumentima izdanim u Srbiji pri ulasku na Kosovo izdavali posebne propusnice, onako kako to Srbija čini za državljane Kosova već više od deset godina, sada se od toga odustalo. Naime, Srbija je potvrdila da više neće državljanima Kosova izdavati bilo kakve dodatne dokumente, već će im biti dovoljne isprave izdane od kosovskih vlasti.

Predstavnici vlade Srbije pojasnili su kako "ovo ne znači da Srbija priznaje neovisnost Kosova". Kosovska vlada je zadovoljna ovim rješenjem jer je premijer Albin Kurti od početka govorio kako, ako Srbija odustane od svoje dosadašnje prakse, nema nikakvih razloga da Kosovo ne odustane od svojih namjera. Kurti je nakon ovog dogovora rekao kako će u odnosima Kosova sa Srbijom, kao i u traženju rješenja u dijalogu, "reciprocitet biti osnova za rješenje".

To što je Borell posebno zahvalio Vučiću diplomati vide kao dokaz da je Vučić bio taj koji je u ovom pitanju napravio kompromis jer je Srbija odustala od prakse koju je dosad koristila za građane Kosova pri ulasku u Srbiju. Međutim, ostalo je još puno neriješenih pitanja, od kojih neka i dalje mogu izazivati napetosti na Kosovu.

Jedno od njih je i ono o registarskim tablicama. Kosovska vlada je najavila da će u sljedeća dva mjeseca omogućiti promjenu registarskih tablica onima koji imaju stare s oznakama Srbije ili stare kosovske za nove registarske tablice Republike Kosova. Nakon toga kosovske će vlasti, kako je najavljeno, zaplijeniti vozila s ilegalnim tablicama. Trenutno na Kosovu postoje tri vrste tablica. One s oznakama RKS (Republika Kosovo) koje bi sada trebale biti i jedine.

Stare oznake

Druge su stare oznake KS (Kosovo) bez državnih oznaka koje su se izdavale prije proglašenja neovisnosti Kosova, dok je ova država bila pod upravom UN-ove misije UNMIK. I još uvijek na sjevernom dijelu Kosova postoje registarske tablice koje izdaje Republika Srbija, i to s oznakama gradova na Kosovu: takve kosovska vlada smatra ilegalnima i aute s tim oznakama nakon isteka roka od dva mjeseca za preregistraciju će zaplijeniti.

Zato EU želi što skorije rješenje tog pitanja jer u suprotnom ponovno može doći do tenzija. EU napominje da jedino Kosovo ima pravo izdavati registarske tablice na svom teritoriju, ali pokušavaju pronaći kompromis nekim "europskim idejama", bez pojašnjenja što bi to točno moglo biti.

Kosovo upozorava da Srbija ne ispunjava obveze iz sporazuma o energetici, Beograd optužuje Kosovo, a ne želi provesti sporazum o stvaranju asocijacije općina sa srpskom većinom. Vlada Albina Kurtija od dolaska na vlast govori da "neće dopustiti stvaranje jednoetničkih asocijacija jer to vodi prema stvaranju Republike Srpske na Kosovu".

Međutim, Kosovo će po ovom pitanju očito biti pod sve većim pritiskom jer, osim Srbije i EU, stvaranje ove asocijacije traži i Washington, glavni saveznik Kosova. Kosovo i Srbija različito gledaju i na "konačno rješenje" do kojeg bi se trebalo doći dijalogom, a stavovi se nisu približili ni nakon 11 godina koliko traje ovaj dijalog pod okriljem Europske unije. Kosovo, kao i SAD i većina zemalja EU koje su priznale tu državu, vidi normalizaciju samo kroz međusobno priznanje, dok Srbija, koja u tome ima potporu Rusije, odbija razgovarati o priznanju Kosova.