Poznati pisac prozvao Đokovića i obitelj: ‘Ne ulazite u taj projekt, ne prihvaćajte namještene mečeve‘

Vodeći mediji u Srbiji prenose danas otvoreno pismo istaknutog pisca i dobitnika književne nagrade NIN Dejana Atanackovića najboljem tenisaču svijeta Novaku Đokoviću.

On proziva aktualnog osvajača Australian Opena zbog planova izgradnje poslovnih i stambenih objekata u podnožju kulturno-povijesnog kompleksa Kalemegdan u Beogradu.

Na početku pisma, koje je objavio u Danasu, a nakon toga i na svojoj Facebook stranici, navodi kako javnost već godinama s nevjericom prati planove obiteljske tvrtke Đokovićevih o izgradnji poslovnih, stambenih i komercijalnih objekata u podnožju Kalemegdana, na području koje čini cjelinu sa spomenikom kulture Beogradskom tvrđavom.

Prema pisanju istraživačke mreže BIRN, najprije je Grad Beograd dopustio tvrtki u vlasništvu Srđana Đokovića, oca srpskog tenisača, da posljednjih osam godina koristi gradske teniske terene bez naknade, uz prešutnu suglasnost. Prema uvidu u dokumentaciju do koje je došao BIRN, tvrtka je nezakonito proširila Teniski centar Novak i nadogradila pojedine objekte i izgradila nove terene. Također, Grad Beograd je prošle godine prihvatio inicijativu tvrtke da izgradi sportski kompleks s teniskim stadionom, hotelom i trgovinama. Na jednoj od najekskluzivnijim lokacijama tako je omogućena izgradnja novih objekata.

Suprotno mišljenju Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji ističe da se planiranim projektom degradira spomenik Braniteljima Beograda, dopuštena je izgradnja sportskog kompleksa. Direktorica Zavoda Dubravka Đukanović ističe da nije protiv sportskog centra, ali da plan izgradnje podrazumijeva prekomjernu gradnju u priobalnom području Kalemegdanske tvrđave, što se smatra neprihvatljivim s aspekta zaštite kulturnog nasljeđa.

U nastavku prenosimo otvoreno pismo Dejana Atanackovića Novaku Đokoviću

"Potrebno je znati, a pretpostavljam da to ne moram posebno naglašavati, da je jedan spomenik kulture definiran ne samo materijalom od kojeg je izgrađen, već i svojim prirodnim okruženjem, vizurama od i prema spomeniku, a Vas kao Beograđanina siguran sam da ne treba podsjećati od kakvog je značaja za identitet, kulturu i sjećanje grada pogled s Kalemegdana prema rijekama i koliko je svaki stanovnik ovog grada na taj pogled ponosan.

Republički Zavod za zaštitu spomenika jasno se i nedvosmisleno, vođen najosnovnijim pravilima i principima, usprotivio planu detaljne regulacije kojim se mimo procedura dozvoljava gradnja na tom području. Kao što sigurno znate, oko Kalemegdana se već godinama vode borbe građana protiv štetnih odluka gradskih vlasti, borbe za javni interes i kulturni identitet, nekad uspješne, nekad neuspješne, kako bi se najvažniji spomenik kulture Beograda sačuvao.

Uspjeli smo se obraniti, za sada, od besmislene i sulude „gondole“, između ostalog i velikim zalaganjem paneuropske organizacije za zaštitu kulturnog nasljeđa Europa Nostra. Nismo se uspjeli da se obraniti od gradnje K-distrikta, čime je potpuno i definitivno uništen čitav jedan segment tvrđave, arheološki slojevi, pa i dio pogleda s tvrđave prema rijekama.

Vaš odvjetnik obratio se javnosti, točnije istraživačima BIRN-a, naglašavajući da će gradnja spomenutih objekata od strane Vaše firme biti u skladu sa svim zakonima i propisima, ali morali bi i Vi i Vaš odvjetnik znati da je sam postupak davanja suglasnosti za gradnju u podnožju Kalemegdana jedan od tipičnih primjera legaliziranog bezakonja, točnije da je dio sustava korupcije kojim se mijenja namjena čitavih dijelova grada, kvartova, zaštićenih cjelina, zelenih površina, itd.

Tajnim ili naprosto nezakonitim ugovorima, tisuće hektara teritorija Beograda otimaju se od građana i pretvaraju u eksteritorijalne posjede privatnih kompanija. Već čitavo desetljeće vlast koja u kontinuitetu drži Beograd u šaci ostavlja za sobom devastirani grad, uništenu infrastrukturu, zagađenje koje nikada u povijesti Beograda nije zabilježeno, a uz to i takav broj srušenih zdanja od arhitektonskog značaja koji se može jedino usporediti s bombardiranjem tijekom Drugog svjetskog rata.

Jeste, svakako će mnogi primijetiti, vjerojatno i Vi, da Vam se obraćam ne samo kao građanin Beograda, već i kao netko tko vrlo decidirano zastupa politiku koja se snažno suprotstavlja ovom režimu i jasno je da ne krijem ovdje ni na koji način svoju izrazitu političku, kulturnu, moralnu, ljudsku odbojnost prema ovoj vlasti. Ali vjerujem da postoje stvari koje se naprosto snagom argumenata izdižu daleko iznad svake političke, stranačke, pa i bilo kakve osobne motiviranosti, a koje se nesumnjivo moraju sagledati u svjetlu jedine stvari koja se tiče svih zajedno jednako – javnog interesa.

Javni interes jednog grada i njegovih građana jeste da gradom upravljaju zakon, stručnost i dobre namjere.

Vjerujem da Vama kao sportašu, pa i sportašu posvećenom humanitarnom radu, nitko ne mora drži moralne lekcije, niti mi je to namjera, jer su u samoj suštini sporta, a posebno kada su vrhunski sportaši u pitanju, sadržane mnoge životne vrijednosti – poštovanja pravila igre, fair playa, pa i jednog svojevrsnog viteštva koje mnogi građani Srbije s Vama poistovjećuju.

Ali nažalost, mi ovdje u Beogradu imamo i takav primjer da će jedan, nekoć vrhunski sportaš, sada čelnik grada (Aleksandar Šapić, bivši reprezentativac vaterpola, op.a.), ostati zapamćen ne kao prvak u svom sportu već kao prvak divlje gradnje, prvak nezakonitih legalizacija i zloupotrebe javnog novca.

Iskreno sam uvjeren da to neće i ne može biti slučaj s Vama i zato Vas molim da u interesu Beograda, naše povijesti, kulture, u interesu naših lijepih, iako prekomjerno zagađenih rijeka, poslušate zaključke struke posvećene zaštiti, kao i molbe građana, te da doprinesete da se sačuva naše zajedničko kulturno nasljeđe, pa i da se zauzmete za njegovo dodatno stručno valoriziranje, odlukom o odustajanju od projekta gradnje za koji Vam je vlast zaobilaznim i nezakonitim putem dala dozvolu.

Jedan Novak Đoković nema nijedan razlog prihvatiti namještene mečeve. Usprotivite se tome, zaključuje Atanacković u otvorenom pismu.