BIZNIS KAO I SVAKI DRUGI

PRAVA ISTINA O RATU PROTIV DROGE? Poznati pisac iznio radikalnu teoriju o tome zašto je trgovina kokainom savršeni odraz društva

 AFP

Jedna od najpopularnijih tv serija u zadnjih nekoliko godina bila je Breaking Bad. U njoj se pratilo Waltera Whitea, srednjoškolskog profesora koji se u periodu od nekoliko godina pretvori u opasnog proizvođača i dilera droge. Ove godine je Netflix emitirao prvu sezonu Narcosa, seriju o životu notornog kolumbijskog dilera kokainom, Pabla Escobara. Također, u 2015. u Cannesu se za Zlatnu palmu natjecao Sicario, odličan film o lovu na dilere drogom kanadskog redatelja Denisa Villeneuvea.

Trgovina drogom, a pogotovo kriminalci koji ju vode, oduvijek su zaokupljali pažnju javnosti. Kada je ljetos iz najstrože čuvanog zatvora u Meksiku kroz tunel zbrisao šef zloglasnog meksičkog kartela Sinaloa, Joaquin "Chapo" Guzman, mediji su o tome brujali danima. No, kada se piše o tim dilerima, priča se uglavnom postavlja vrlo jednostavno - "narcosi" su zločesti, manijakalni tipovi koji zarađuju ogromne svote novaca i brutalno se obračunavaju s bilo kime tko im stane na put. Bilo da je riječ o konkurenciji ili policiji. Samo se malo više pazi kada je u pitanju američka agencija za borbu protiv droga DEA - smrt njihovih članova za sobom poteže osvetu takvih razmjera da dilera uglavnom ne pada na pamet obračunavati se s njihovim agentima.

Proslavljeni talijanski pisac Roberto Saviano u svojoj novoj knjizi "Zero Zero Zero" tvrdi da na cijeli taj posao trgovine drogom gledamo krivo. Inače, Saviano već godinama živi pod policijskom zaštitom zbog svoje sad već legendarne knjige "Gomora" u kojoj je prije devet godina u detalje opisao funkcioniranje i ustroj zloglasne napuljske mafije Camorre.

O svojoj knjizi Saviano je razgovarao za Guardian te iznio tezu koju provlači kroz cijelu knjigu. A ta je da karteli funkcioniraju kao velike korporacije, a trgovina drogom, pogotovo kokainom, je neodvojiv dio kapitalističkog poretka.

- Kapitalizam treba kriminalne udruge i kriminalna/crna tržišta. To je najteža stvar koju nastojim prenijeti ljudima. Tu činjenicu ljudi često ne vide, čak i oni koji prate što se događa u organiziranom kriminalu, te se inzistira na odvajanju crnog tržišta i legalnog tržišta. Taj mentalitet tjera ljude u Europi i Americi da o mafijašima razmišljaju kao o gangsterima. No, oni su biznismeni, a njihov biznis - crno tržište, postalo je najveće tržište na svijetu - tvrdi Saviano.

Saviano je tu priču već natuknuo u Gomori, kada je kroz nekoliko poglavlja sjajno opisao kako se mafijaši u Italiji bogate na odvozu otpada (koji potom završava po cijelom svijetu - između ostalog i Indijskom oceanu) zato jer moćnim talijanskim korporacijama ponude jeftiniju cijenu odvoza i "sanacije" smeća nego legalne tvrtke, koje taj posao rade po pravilima struke.

Ako se svjetska trgovina ilegalbim narkoticima gleda na ovaj način, tada veliki karteli, poput ranije spomenute Sinaloe u Meksiku, nisu protivnici globalnog kapitalizma, čak ni njegovi imitatori. Oni su sastavni dio slobodnog tržišta, čak i njegovi pioniri u određenim slučajevima. Možda nitko nije bolje shvaćao taj princip nego pokojni kralj kokaina Pablo Escobar, čije je bogatstvo Forbes početkom devedesetih godina procijenio na 30 milijardi dolara, uz ogradu je po Kolumbiji možda zakopao još 70 milijardi. Escobar je, naime, imao toliko novaca da je bilo naprosto nemoguće "oprati" njegovo porijeklo kroz legalne poslove.

Postulati njegovog poslovanja bili su stravično jednostavni - prodavao je robu čija potražnja gotovo nikada ne pada, bez obzira na uvjete na tržištu. Koristio je slabo plaćenu radnu snagu, podmitio je što je koga je trebao i gdje je trebao, a tvrdoglave poštenjake eliminirao. Poznata je njegova sentenca "plata o plomo" (srebro ili olovo) s kojom je pregovarao s pripadnicima policije ili vlasti, a koja je de facto značila da će ili primiti mito ili primiti metak.

Saviano je za Guardian detaljnije objasnio zašto je kokain savršena roba:

- To je sigurna roba. Riječ je o neelastičnom proizvodu čija se potražnja ne mijenja bez obzira na uvjete na tržištu. Kokain se ne boji niti nedostataka resursa, niti inflacije na tržištu. Kokainski kapitalizam, čak i više od bilo koje robe ili usluge, je čvrsto usađen u siromaštvu, nisko obrazovanoj radnoj snazi i moru zamjenjivih subjekata koji svi naglašavaju sistem baziran na eksploataciji mnogih i bogaćenju nekolicine.

Kokain je postao proizvode poput nafte ili zlata, ali koji je ekonomski mnogo potentniji. Ako nemate pristup nalazištima nafte ili zlata teško je probiti se na tržište. S kokainom to nije slučaj. Teritorij na kojem se nalazi obrađuju očajni seljaci iz čijeg proizvoda se u vrlo kratkom vremenu mogu akumulirati ogromne količine kapitala i novca - kaže Saviano.

- Stoga priča narko-trafikinga nije nešto što se događa daleko od nas. Ljudi o tom odvratnom nasilju žele razmišljati kao o nečem dalekom, ali to nije slučaj. Naša cijela ekonomija je prelivena tom pričom - zaključuje Saviano.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 03:51