ILIJA CVITANOVIĆ

Predsjednik HDZ 1990. protivi se brisanju nacionalnog predznaka u izbornoj reformi u BiH

Usprotivio se i prijedlogu da se iz paketa izdvoji rješenje za izbor članova Predsjedništva od izbora predstavnika u Dom naroda
Ilija Cvitanović
 Screenshot/youtube

Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ocijenio je u srijedu neprihvatljivim brisanje nacionalnoga predznaka u izbornoj reformi u BiH te se usprotivio odvajanju dogovora o Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije BiH, što je kao prijedlog iznio američki posrednik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer.

"Potpuno je neprihvatljivo brisanje nacionalnog predznaka u izbornoj reformi. Hrvati na to ne smiju pristati jer bi to značilo početak kraja nas kao konstitutivnog naroda u BiH", rekao je za portal Bild Cvitanović, koji je čelnik druge najsnažnije stranke bosanskohercegovačkih Hrvata, koja je članica i Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Američki dužnosnik koji predvodi razgovore o izmjenama Izbornog zakona jučer je u Zagrebu ponovio kako se zauzima za ukidanje nacionalnog predznaka u izboru članova Predsjedništva BiH, čime bi se provela odluka Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci vezana uz ravnopravnu zastupljenost predstavnika manjina u tom izboru.

Palmer danas u Sarajevu započinje niz razgovora s domaćim političarima u BiH o izmjenama Izbornog zakona kako bi se izbori sljedeće godine održali po novim pravilima. To je jedan od najvažnijih uvjeta kako bi zemlja mogla dobiti kandidacijski status s EU.

Predsjednik HDZ-a 1990. usprotivio se i prijedlogu da se iz paketa izdvoji rješenje za izbor članova Predsjedništva od izbora predstavnika u Dom naroda, ustvrdivši kako je za Hrvate važnije da se riješi problem legitimnog političkog predstavljanja u tome gornjem, nacionalno koncipiranome domu federalnog parlamenta.

Američki izaslanik za izbornu reformu u BiH kazao je u utorak u Zagrebu da SAD i dalje ustraje na brisanju etničkog načela u izborima za članove predsjedništva BiH, što je prijedlog kojem su se ranije usprotivili bosanskohercegovački Hrvati i Srbi te službeni Zagreb. Hrvati smatraju da je ta ideja, koju su SAD prvi put iznijele krajem rujna, suprotna Daytonskom sporazumu i omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatskog člana tročlanog državnog vrha.

Palmer počinje u Sarajevu novu rundu razgovora o izbornoj reformi s čelnicima najjače bošnjačke i hrvatske stranke Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Draganom Čovićem (HDZ BiH) te s oporbenim liderima u Federaciji i u Republici Srpskoj. On je najavio da će u razgovorima predložiti da se prvo bave izborom članova Predsjedništva, a potom sveobuhvatnom izbornom reformom koja uključuje i izbore za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda, dodavši da je on, "ako se to pokaže teškim", za to da "prioritet bude izborni model za tri člana Predsjedništva".

S Palmerom u Sarajevo stiže i diplomatkinja EU-a Angelina Eichhorst koja je nedavno ponovila potporu Unije perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, ističući da je što raniji dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi od najveće važnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:03