POSRTAJ KRAJNJE DESNICE

Preokret u Njemačkoj: AfD doživio neočekivan poraz na izborima, zna se što stoji u pozadini

Visoki članovi AfD-a navodno su planirali masovno protjerivanje stranaca i neasimiliranih građana iz Njemačke

Prosvjednici

 Morris Mac Matzen/Afp

Njemačka krajnje desna populistička stranka Alternative für Deutschland (AfD) tijesno je poražena na svom prvom izbornom ispitu otkako je otkrivenja njezina umiješanost u plan za masovnu deportaciju stranaca, što je izazvalo velike prosvjede diljem Njemačke. Njezin je kandidat izgubio od konzervativnog suparnika na okružnim administrativnim izborima čija je važnost odjeknula daleko izvan lokalnog područja.

U tijesnom drugom krugu izbora u okrugu Saale-Orla u jugoistočnoj pokrajini Thüringen, kandidatu AfD-a Uweu Thrumu pobjedu je preoteo njegov suparnik demokršćanin (CDU) Christian Herrgott za 4,6 postotnih bodova.

Glasovanje (oko 66.000 ljudi imalo je pravo glasovanja) se smatralo pokazateljem toga je li mobilizacija civilnog društva protiv antiimigrantskog AfD-a, nakon nedavnih otkrića o planu deportacije, umanjila ili ojačala popularnost stranke.

image

Prosvjednici

Morris Mac Matzen/Afp

Thrum je dobio 47,7% glasova, dok Herrgott ima 52,3% glasova. Prije dva tjedna, Thrum je dobio 45,7% glasova naspram Herrgottovih 33%. Smatralo se da protukandidat iz CDU-a ima male šanse da ga sustigne.

Međustranačka mobilizacija glasača u posljednja dva tjedna, u pokušaju da se AfD zadrži izvan vlasti, rezultirala je odazivom većim od 69%, što je Herrgottu, koji ima lokalne korijene, omogućilo da postigne potreban uspjeh i porazi svog suparnika.

Promatrači su pozorno pratili hoće li birači AfD-a i CDU-a reagirati na nacionalnu raspravu izlaskom u većem broju ili će pristaše krajnje desničarske stranke od toga zazirati. Što je bila veća izlaznost, smatralo se da CDU ima veće šanse.

Glasovanje se smatra uvodom u "superizbornu" godinu za državu kojom upravlja krhki savez pod vodstvom Boda Ramelowa između njegove krajnje lijeve stranke Die Linke, socijaldemokrata i Zelenih. Europski izbori trebali bi se održati u lipnju, kao i izbori za većinu vijeća, gradonačelnika i pozicija u okružnim vlastima, gdje bi AfD, s oko 36 posto glasova u državi, mogao ostvariti značajne rezultate.

Druge mainstream stranke obećale su da neće koalirati s AfD-om, što će ga držati izvan vlasti. Ali postavlja se pitanje koliko će dugo takva pozicija biti održiva.

Podsjetimo, istraživački novinari ovog su mjeseca otkrili da su visoki članovi AfD-a raspravljali o planovima za masovno protjerivanje stranaca i neasimiliranih građana iz Njemačke u slučaju da stranka preuzme vlast.

Vodstvo AfD-a distanciralo se od takve politike i optužilo svoje protivnike da protiv nje vode kampanju klevetanja.

Otkrića su izazvala neumoljivi val prosvjeda diljem Njemačke, u kojima je sudjelovalo više od milijun ljudi. Uzbuna se proširila i na Austriju, gdje su tijekom vikenda u tri grada održani skupovi protiv ekstremne desnice.

Kao rezultat, čini se da je potpora AfD-u prošlog tjedna pala za oko 1,5%, ali su s 21,5% druga najpopularnija stranka nakon CDU-a, i daleko ispred sve tri stranke koalicije lijevog centra njemačkog kancelara Olafa Scholza, koje zajedno imaju oko 32%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:50