Samo koji dan od izlaska Francuza na birališta predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da bi pobjeda krajnje desnice ili krajnje ljevice mogla dovesti do građanskog rata. Svi su izbori važni, ali ove mnogi označavaju kao "potresne" jer je na kocki puno toga. Macron je zaigrao opasnu igru nakon što je njegova stranka na izborima za EU doživjela debakl, a kao prva snaga u zemlji se istaknulo Nacionalno okupljanje.
Stranka pod dugogodišnjim vodstvom obitelji Le Pen prema anketama ima najveće šanse pobijediti, iako ipak ne i osvojiti većinu zastupničkih mjesta. Upravo je objavila manifest u kojem je iznijela svoju viziju imigracijske politike u Francuskoj. "Njihova rješenja temelje se na strahu i podjelama", komentirao je Macron koji se obrušio i na krajnju ljevicu, koja je u anketama na drugom mjestu.
"Riječ je o politikama koje pozivaju na građanski rat s onima koji dijele drugačije vrijednosti i stavove", poručio je Macron. Njegove su komentare osudili Jordan Bardella, mladi lider Nacionalnog okupljanja i štićenik šefice stranke Marine Le Pen, potencijalni budući premijer, te Jean-Luc Mélenchon, vođa krajnje lijeve koalicije.
Macron u bilo kojem slučaju isključuje svoju ostavku i jasno je da se priprema za kohabitaciju, četvrtu u povijesti Pete republike. Poručio je da mu je dužnost ostati na položaju da bi Francusku branio od "lepenizma".
Posljednji su put predsjednik i premijer Francuske iz različitih stranaka bili krajem devedesetih, kada je došlo do "tvrde kohabitacije" Jacquesa Chiraca (desni centar) i Lionela Jospina (socijalisti). Jospin je bio francuski premijer od 1997. do 2002. Francuski sustav je hibridan, i kada su premijer i predsjednik iz različitih stranaka, parlament pobjeđuje. Jospin je uspio progurati niz zakona kojima se Chirac protivio, poput 35-satnog radnog tjedna, univerzalnog zdravstvenog osiguranja i civilnog partnerstva za istospolne parove.
Stranka koja ima većinu u parlamentu određuje unutarnju politiku, a Nacionalno okupljanje najavilo je brojne novosti, u prvom redu usmjerene na imigracijsku politiku i "islamsku ideologiju". Međutim, mala je šansa da će Le Penina stranka imati većinu. Velika je mogućnost da se oformi i manjinska vlada, pa Francuskoj ne bi nedostajalo kaosa i problema u najgorem trenutku.
Izbori koje je Macron nesmotreno sazvao, preračunavši se u kalkuliranju, imat će velike posljedice i za Europsku uniju. Francuska je, uz Njemačku, glavni motor Unije, a svijet je u osjetljivom trenutku. Njemački kancelar Olaf Scholz prije dva dana je izjavio da ga brinu rezultati predizbornih anketa u Francuskoj.
Jedna od opcija koje se spominju je i da bi u slučaju nezgodnih izbornih rezultata i nemogućnosti formiranja parlamentarne većine Macron mogao posegnuti za talijanskim receptom i imenovati tehnokratsku vladu. Neki bi na premijerskom mjestu rado vidjeli Christine Legarde, šeficu ECB-a. Bardella je zasad odbacio mogućnost da kao premijer vodi manjinsku vladu, pa ova opcija nije neizgledna.
Le Pen i Bardella na tronu loša su vijest za SAD jer oni znače ulazak antiameričke politike u Europu na velika vrata. Za Le Pen se zna da je sklona ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Kako je napisao jedan autor u Politicu: krajnja desnica na čelu Francuske je nož u trbuh zapadnog i europskog jedinstva. Prošlog je vikenda u otvorenom pismu 170 sadašnjih i bivših francuskih diplomata upozorilo da bi ekstremnu desnicu u Parizu Moskva i Peking vidjeli kao poziv na "uplitanje u našu domaću politiku" i "ekonomsku vazalizaciju Francuske i kontinenta".
Kada je riječ o krajnjoj ljevici, koja nastupa kao koalicija stranaka, Jean-Luc Mélenchon je izjavio da bi se rado vidio u premijerskoj stolici, ali se "neće nametati". Koalicijski partneri nisu oduševljeni, a isto vrijedi za Francuze općenito, među kojima je Mélenchon kontroverzan, pa čak i omražen.
Prema francuskom zakonu, novi izbori mogu se raspisati tek godinu dana nakon izvanrednih izbora, što znači da će osoba i stranka na čelu parlamenta, ne bude li većine, morati preživjeti turbulentnu godinu. "Moguć je scenarij gdje se parlament zabavlja rušeći vladu, a zna da ne može biti raspušten", rekao je Eric Landot, stručnjak za javno pravo.
Francuska ima povijest jakih vlada pa bi takav rasplet značio ulazak na "neistraženi teren". A sve to događa se u najgorem mogućem trenutku.
Prema posljednjim anketama, Nacionalno okupljanje trebalo bi dobiti između 31 i 35 posto glasova. Lijeva koalicija Narodni front blizu 30 posto, a Macronova opcija je na trećem mjestu s 19,5 posto glasova. Prvi krug francuskih izbora održat će se 30. lipnja., a drugi je prognoziran za 7. srpnja.