Povratak u socijalizam ili prava mjera za zaštitu bespomoćnih podstanara od pohlepnih vlasnika stanova? Drugi stupanj ograničenja stanarina u Berlinu je stupio na snagu. No pravna bitka oko ove mjere još nije okončana, piše Deutsche Welle.
Od početka tjedna stanodavci u Berlinu su prisiljeni sniziti stanarine ako su one više od 20 posto od prosjeka u toj četvrti. U protivnom će biti suočeni s viskom kaznama. Ustavni sud je za sada odbacio tužbu stanodavaca protiv ove sporne mjere Berlinskog Senata.
Oko 85 posto građana Berlina živi u unajmljenim stanovima, a prema procjenama Berlinske udruge stanara (BMV) preko 365.000 stanova u gradu se trenutno iznajmljuje s osjetno povišenom stanarinom. Stanari ovih stanova bi sad mogli profitirati od nove mjere koja se službeno zove "Mietendeckel" (u slobodnom prijevodu: "poklopac za stanarine"). Studija jedne kompanije za trgovanje nekretninama broj stanova kojima bi sada trebale biti snižene stanarine procjenjuje na čak preko pola milijuna.
"Velika je sreća za berlinske stanare da je uvedena ova mjera, pogotovo ako se uzme u obzir gospodarska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa", kaže direktor udruge BMV Reiner Wild. On smatra da je smanjenje stanarina "primjereno, pravedno i socijalno osjetljivo".
Smanjenje stanarina se uglavnom odnosi na ugovore sklopljene u posljednjih šest godina kada su stanarine u Berlinu doživjele vrtoglava povećanja. Od 2014. do 2019. stanarine kod novih ugovora su u prosjeku porasle 30 posto u usporedbi s onim što je dotadašnji stanar plaćao. Nova mjera se ne odnosi na stanove u zgradama koje su izgrađene nakon 2014. Prosječna stanarina za stan od nekih 60 četvornih metara iznosi oko 850 eura što je oko trećine prosječne plaće.
Teret na leđima stanara
Mnogi stanodavci u Berlinu se sada nadaju da njihovi stanari neće saznati za novu mjeru. Istraživanje koje je početkom tjedna objavila internetska platforma za pravno savjetovanje Conny je pokazalo da tri četvrtine stanara do sada nije bilo obaviješteno od strane svojih stanodavaca o mogućnosti smanjenja stanarine.
Stanari se pozivaju da sami na stranici Berlinskog Senata provjere mogućnost smanjenja stanarina te da potraže povrat novca sudskim putem. "Vrlo je vjerojatno da se svi stanodavci neće držati novog zakona", kaže direktor platforme Conny Daniel Halmer. Istog su mišljenja i u BMV-u gdje ne vjeruju da će stanodavci sami od sebe sniziti stanarine.
U prvoj fazi novog zakona koja je nastupila u veljači ove godine stanarine za oko 1,5 milijuna stanova u Berlinu su zamrznute na razdoblje od pet godina. U međuvremenu i stanodavci zbrajaju gubitke: prema izračunu savjetničke kompanije F+B stanodavci bi godišnje mogli izgubiti 250 milijuna eura.
Pomoć banke
No i oni imaju instrumente kako bi povratili barem dio izgubljenih stanarina. Lokalni javni servis RBB javlja kako je nekoliko stotina stanodavaca zatražilo pomoć državne investicijske banke koja pomaže onima koji žive od stanarina i koji se sad zbog smanjenja nalaze u socijalno teškoj situaciji. No to je tek manji broj od ukupno 200.000 stanodavaca u Berlinu.
No prava pravna bitka tek predstoji. Konačna odluka Ustavnog suda o tomu smije li vlada Berlina zakonima utjecati na tržišnu cijenu stanarina bi trebala biti donesena sljedeće godine. Mnogi stanodavci u Berlinu su posljednjih godina po povećanim cijenama kupili stanove računajući s time da će ih visokim stanarinama moći otplaćivati. Za manjak stambenog prostora u Berlinu, u tome se slaže većina, nisu krive visoke stanarine nego loša stambena politika proteklih desetljeća. Na kraju Berlin plaća cijenu vlastite popularnosti i masovnog doseljavanja u njemačku metropolu posljednjih godina.
Posljedica državnog upravljanja cijenama stanarina je i ta da trenutno mnogi stanodavci oklijevaju s iznajmljivanjem nakon iseljenja prijašnjih stanara te radije čekaju odluku suda sljedeće godine. Što još više otežava situaciju onima koji su u potrazi za stanom, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....