Procjena MMF-a: ‘Veća proračunska potrošnja zaliječit će na kraju i državne financije‘

Globalni javni dug nastavit će rasti i ove godine zbog pandemije covida 19, ali veća potrošnja na ubrzano cijepljenje najbrže će stvoriti uvjete za oporavak državnih financija, poručio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).

Uspiju li vlade ubrzanim programima cijepljenja prije obuzdati virus, razvijene bi zemlje do 2025. godine mogle prikupiti dodatnih više od 1.000 milijardi dolara poreznih prihoda, pokazao je MMF-ov Fiskalni monitor.

U tom bi slučaju svjetsko gospodarstvo do 2025. moglo porasti za 9.000 milijardi dolara, potaknuto otvaranjem kompanija i pojačanim zapošljavanjem.

"Cijepljenje bi time više nego pokrilo svoje troškove i osiguralo odličan povrat javnih ulaganja u snažno ubrzanje proizvodnje i distribucije cjepiva širom svijeta", ističe MMF u izvješću.

MMF i Svjetska banka u više su navrata na ovotjednom proljetnom zasjedanju pozvale zemlje-članice i da pojačaju potporu gospodarstvu i ranjivim građanima i kompanijama dok ne bude sigurno da je pandemija pod kontrolom.

Po MMF-ovoj su procjeni vlade od početka pandemije do 17. ožujka ove godine potrošile oko 16.000 milijardi dolara na fiskalnu potporu poduzećima u koronakrizi.

Iznos uključuje 10.000 milijardi dolara veće državne potrošnje i prihoda kojih su se vlade odrekle i 6.000 milijardi državnih kredita, jamstava i kapitalnih injekcija poduzećima.

Skok duga i deficita

Fiskalna potpora spriječila je još dublji pad gospodarstva i veći gubitak radnih mjesta, ali je rezultirala skokom javnog duga i proračunskog deficita na razine kakve do sada nisu viđene, ističe MMF.

U skupini razvijenih zemalja proračunski je deficit iskazan udjelom u BDP-u u 2020. iznosio u prosjeku 11,7 posto i učetverostručen je u odnosu na 2019. godinu. Ove bi godine trebao kliznuti na 10,4 posto.

U gospodarstvima u nastajanju prosječni je proračunski deficit prošle godine iznosio 9,8 posto, a ove bi godine trebao kliznuti na 7,7 posto.

U zemljama s niskim prihodima iznosio je prošle godine 5,5 posto, a ove bi se godine trebao smanjiti na 4,9 posto.

U većini zemalja proračunski deficit smanjit će se ove godine zbog isteka ili ukidanja pandemijskih potpora, smanjenja broja nezaposlenih i oporavka prihoda kompanija nakon otvaranja, tumači MMF.

Prosječni globalni javni dug dosegnuo je u 2020. godini 97 posto svjetskog BDP-a a ove bi se godine trebao gotovo izjednačiti s vrijednošću svjetskog gospodarstva.

U skupini razvijenih gospodarstava bio je u 2020. za petinu veći od BDP-a, a ove bi godine trebao dodatno porasti, na 122,5 posto, procjenjuje MMF.

Virus razotkrio nejednakost

Međunarodni zajmodavac poručio je vladama da osiguraju dodatnu ciljanu potporu ranjivim kućanstvima, uključujući manjine, žene i radnike s niskim primanjima u neformalnim sektorima.

Dodatna je potpora potrebna i malim poduzećima, ističu.

Pojedine visoko zadužene razvijene zemlje možda će ipak morati početi obnavljati zaštitne fiskalne mehanizme kako bi se pripremile za buduće šokove, napomnju.

Sugeriraju im višegodišnje okvire za povećanje prihoda i racionalizaciju potrošnje, koja bi trebala biti prioritetno usmjerena na borbu protiv klimatskih promjena i na smanjenje ekonomske nejednakosti.

Rješenje bi moglo biti i progresivno oporezivanje dohodaka, porezi na nasljedstvo i imovinu i na "prekomjernu" zaradu kompanija kako bi se smanjila nejednakost koju je razotkrila pandemija covida 19, ističe MMF.