Vodstvo Hamasa punih je dvadeset mjeseci - od siječnja 2022. do 7. listopada 2023. - u tajnosti planiralo napasti Izrael i sve to vrijeme svoje su planove uspjeli sačuvati od Mossada i ostalih izraelskih agentura. Ukratko, Hamasov upad iz Gaze u kojem su ubili 1200, a zarobili 250 Izraelaca i Izraelki nije bila nekakva očajnička akcija, nego dugo i pažljivo pripremana operacija o kojoj su u grubim crtama obaviješteni Hamasovi saveznici iz Irana i Hezbolaha.
Sada je poznat i tajming cijelog plana jer je New York Times došao u posjed transkripata s tajnih Hamasovih sastanaka na kojima se planirao napad na Izrael 7. listopada 2023., ali i vodile rasprave kako vodstva Hezbolaha i Irana uvjeriti da se pridruže napadu.
Podaci s deset sastanaka političkih i vojnih čelnika Hamasa, koji su održani tijekom dvije godine, nalazili su se na računalu koje je krajem siječnja pronašla izraelska vojska tijekom pretrage podzemnog zapovjednog centra Hamasa u Khan Yunisu na jugu pojasa Gaze. Novinari The New York Timesa osobno su provjerili dokumente, usporedili informacije iz njih s događajima koji su se desili, a neke su pokazali stručnjacima upoznatim s aktivnostima Hamasa i bivšem pripadniku vojnog krila te skupine, od kojih su dobili potvrdu da se dobivenim informacijama može vjerovati.
Iz zapisnika je vidljivo da je na svim sastancima bio prisutan jedan od glavnih čelnika Hamasa Jahja Sinvar (nakon atentata na Ismaila Haniju krajem srpnja 2024. postao je Hamasov šef). Ostali sudionici sastanaka nisu imenovani, no izraelski obavještajni analitičari zaključili su da su sudjelovali vojni zapovjednici Hamasa Muhamed Deif (navodno poginuo ovog rujna), Marwan Issa (ubijen u izraelskom napadu u ožujku u Gazi) i Muhamed Sinvar (i dalje aktivan), brat sadašnjeg Hamasova vođe.
Prvo je put napad na Izrael, koji se u protokolima naziva "Velikim projektom", spomenut u siječnju 2022. godine. U početku, prema dokumentima, Hamas je planirao izvesti napad već u jesen te godine, zbog čega je još od 2021. izbjegavao veće sukobe s Izraelom kako bi izraelska vlada počela vjerovati da Hamas u pojasu Gaze želi mir.
Na sastanku u travnju 2022. Sinvar i njegovi suradnici izrazili su zadovoljstvo jer je muslimanski sveti mjesec ramazan protekao bez ozbiljnijih sukoba, što je pomoglo Hamasu da sakrije svoje namjere. Na idućem sastanku, koji se održao u lipnju te godine, opet se raspravljalo o tome kako je Hamas uspio izbjeći novu eskalaciju. Osim toga, na istom je sastanku Jahja Sinvar prvi put napomenuo da bi snažan napad na Izrael vjerojatno rezultirao velikim civilnim žrtvama u pojasu Gaze. Poslije 7. listopada 2023. nekoliko je čelnika Hamasa priznalo velike gubitke među stanovništvom, ali su objašnjavali da je to "cijena koju Palestinci moraju platiti za slobodu".
U rujnu 2022., kako piše NYT, plan napada bio je gotovo u potpunosti spreman, ali je odgođen. Razlozi za to nisu navedeni u otkrivenim protokolima, ali se na nekoliko mjesta vide dugotrajni napori vodstva Hamasa da dobije podršku za operaciju od Irana i Hezbolaha. Konkretno, iz zaplijenjenih je podataka vidljivo da je u srpnju 2023. Hamas poslao u Libanon svojeg predstavnika koji se sastao s višim zapovjednikom iranskog Korpusa čuvara islamske revolucije, Mohammedom Saidom Izadijem, i zatražio pomoć u prvim satima napada na osjetljive izraelske ciljeve. Izadi je odgovorio da Iran i Hezbolah načelno podržavaju napad na Izrael, ali im treba više vremena za pripremu. Na snimkama se također otkriva da su u Hamasu planirali detaljnije razgovarati o napadu na Izrael na sastanku s vođom Hezbolaha Hasanom Nasralahom (kojeg su Izraelci likvidirali prije tri tjedna kao i većinu glavnih Hezbolahovih političkih i vojnih zapovjednika), no ne precizira se je li se naposljetku taj susret uspio održati.
Kao rezultat toga, Hamas je bio uvjeren u opću podršku svojih saveznika, ali pritom su zaključili da će vjerojatno morati djelovati sami, što se na kraju obistinilo. Iz zaplijenjenih dokumenata postaju jasni i razlozi koji su u konačnici uvjerili Hamas da baš 7. listopada 2023. napadne Izrael. Na tu je odluku posebno utjecala želja Hamasa da poremeti napore za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, koji su bili blizu sporazuma o međusobnom priznanju. Osim toga, ulogu su imali jačanje pritiska izraelskih vlasti nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali i izraelski pokušaji jačanja kontrole nad kompleksom džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu, jednom od najvažnijih svetišta za muslimanske vjernike. Još jedan argument u prilog konačnoj odluci da napad počnu prije kraja 2023. bila je namjera Hamasa da stigne na vrijeme iznenaditi Izraelce, prije nego što Izrael rasporedi novi sustav protuzračne obrane.
U svibnju 2023. je vodstvo Hamasa raspravljalo o dva moguća datuma za pokretanje napada. Prvi je bio 25. rujna, na Jom Kipur ("Sudnji dan", jedan od najvažnijih datuma u židovskom kalendaru) u Izraelu, ali na kraju je prevladala odluka da napad počne 7. listopada kada je te godine bio praznik Simhat Tora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....