NOVO 13:41 Ukrajina je izgubila više od 40% teritorija u ruskoj regiji Kursk koju je brzo zauzela u iznenadnom upadu u kolovozu, izjavio je visoki ukrajinski vojni izvor.
Prema izvoru iz glavnog stožera ukrajinskih snaga, Rusija je rasporedila oko 59.000 vojnika u regiju Kursk otkako su ukrajinske snage ondje upale ovog ljeta.
“Nadzirali smo najviše oko 1376 četvornih kilometara, sada je, naravno, ovaj teritorij manji. Neprijatelj pojačava svoje protunapade. Sada kontroliramo otprilike 800 četvornih kilometara. Držat ćemo ovaj teritorij onoliko dugo koliko je to vojno prikladno", rekao je izvor, a prenosi Guardian.
Ofenziva Kursk bila je prva kopnena invazija strane sile na Rusiju od Drugog svjetskog rata i zatekla je Moskvu nespremnu, izvijestio je Reuters.
Upadom u Kursk, Kijev je imao za cilj zaustaviti ruske napade u istočnoj i sjeveroistočnoj Ukrajini, prisiliti Rusiju da povuče snage koje su postupno napredovale na istoku i dati Kijevu dodatnu prednost u svim budućim mirovnim pregovorima.
12:25 Ruske snage navodno napreduju u blizini pet naselja u Donjeckoj oblasti, navodi se u izvješću stranica Deep State za praćenje masovnih napada, a prenosi Kyiv Independent.
Naselje Velika Novosilka izravno je gađala vojna kolona od "najmanje" pet oklopnih borbenih vozila, ali gađali su i dva naselja kroz drvorede južno od naselja Rozdolne, navodi Deep State.
Ukrajinske snage potisnule su ruske trupe iz Rozdolne, ali situacija u tom području i dalje je "iznimno izazovna", izvijestila je Deep State.
Uz Veliku Novosilku i Rozdolne, ruske snage napreduju u blizini Maksimivka, Pustinka i Toreck, piše Deep State.
Rusija sve intenzivnije napada duž više područja istočne bojišnice, pokušavajući probiti ukrajinsku obranu u Donjeckoj oblasti i doći do gradova Kurahove i Pokrovsk.
10:59 Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump razmatra odabir Richarda Grenella, svog bivšeg šefa Nacionalne obavještajne službe, za posebnog izaslanika za sukob Rusije i Ukrajine, prema četiri izvora upoznata s tranzicijskim planovima, javlja Guardian.
Grenell, koji je služio kao Trumpov veleposlanik u Njemačkoj i vršitelj dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe tijekom Trumpovog mandata 2017.-2021., odigrat će ključnu ulogu u Trumpovim naporima da zaustavi rat ako na kraju bude izabran za tu dužnost, navodi se.
Iako trenutačno nema posebnog izaslanika posvećenog isključivo rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba, Trump razmatra stvaranje te uloge, prema četiri izvora koji su zatražili anonimnost. Trump je u kampanji obećao brzo okončanje sukoba u Ukrajini, iako nije objasnio kako će to učiniti.
Kako smo ranije pisali, Richard Grenell bivši je suradnik Fox Newsa. Njegovo ime se pojavilo u razgovorima o mogućem državnom tajniku prije nego što je Trump konačno odlučio izabrati senatora Marca Rubija.
Tijekom Trumpove administracije Grenell je obnašao nekoliko ključnih uloga, uključujući funkciju Trumpovog izaslanika za Srbiju i Kosovo te izvršnog direktora Nacionalne obavještajne službe, a bio je i jedan od najglasnijih promicatelja tvrdnji o ukradenim izborima 2020.
Posljednje četiri godine bio je jako zauzet, putujući u Albaniju i Srbiju s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, gdje je dogovarao imovinske poslove i sastajao se s desničarskim liderima u Latinskoj Americi i istočnoj Europi, uključujući Viktora Orbána.
Grenell je blizak beogradskom režimu, a uz njegovo se ime cijelo vrijeme spominjala “korekcija granica”, dakle ideja koja se pojavila prije nekih dvije godine o razmjeni teritorija Srbije i Kosova: Beograd bi dobio sjever Kosova, a Priština većinski albansku Preševsku dolinu. Što u Bruxellesu i posebno Berlinu smatraju pogreškom velikih razmjera koja bi imala utjecaja na stanje na Balkanu, ali i globalno.
10:45 Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sastao se u petak s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Palm Beachu na Floridi, rekla je u subotu glasnogovornica transatlantskog vojnog saveza.
„Razgovarali su o nizu globalnih sigurnosnih pitanja s kojima se suočava Savez“, izjavila je glasnogovornica Farah Dakhlallah.
NATO u petak nije komentirao izvješća nizozemskih medija da je Rutte, bivši nizozemski premijer, odletio na Floridu avionom nizozemske vlade kako bi se sastao s Trumpom.
Mnogi su smatrali da je Rutte jedan od najboljih europskih čelnika u stvaranju dobrih poslovnih odnosa s Trumpom tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata 2017.-2021.
10:07 Putin nastavlja sa žestokom agresijom na Ukrajinu koju je po prvi puta od početka ratnog sukoba gađao interkontinentalnom raketom koja može nositi i nuklearne glave. Nastavio je i sa novim prijetnjama Zapadu najavljujući najgori scenarij nuklearnog udara.
- Sve je moguće, rekao je Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova gostujući u HTV-ovoj emisiji Studio 4.
Kovač kaže kako je administracija američkog predsjednika Joea Bidena, analizirajući više od tisuću dana rata između Rusije i Ukrajine, slijedila tri glavna cilja, iako ih nije javno formulirala.
- Prvi je cilj spriječiti pobjedu Rusije, drugi je izbjeći eskalaciju i destabilizaciju Rusije, a treći osigurati da Europljani preuzmu veću odgovornost za očuvanje mira na kontinentu, rekao je, te dodao kako je problem što ni Biden ni njegova administracija ne žele ostati zapamćeni u povijesti kao oni koji su pridonijeli porazu Ukrajine.
U tom kontekstu, rekao je, Washington je dopustio Ukrajini korištenje projektila dometa do 300 kilometara za udare u dubinu ruskog teritorija.
Smatra kako to dodatno komplicira situaciju za Donalda Trumpa, koji također nastoji izbjeći odgovornost za ukrajinski poraz, a da istovremeno, Rusija reagira demonstracijom snage.
- Predsjednik Vladimir Putin bio je vrlo jasan. On je poslao ovu interkontinentalnu raketu. Neki smatraju da je to raketa srednjega dometa, do 5.500 kilometara. Ali ono što je vrlo bitno, što se ne govori toliko u javnosti, je to da je ta raketa nekakva varijacija nekog starijeg sustava - Rubež. Ono što je ispaljeno na Dnipro, da su stavljene nuklearne glave, to bi bilo deset puta više nego što je ispaljeno na Hirošimu. Tako da takav jedan napad na Kijev značio bi da Kijeva više nema, istaknuo je Kovač.
Odgovorio je i na pitanje svih pitanja - blefira li Putin s novim otvorenim prijetnjama kako će upotrijebiti nuklearno oružje ako Zapad ne prestane pomagati Ukrajini?
- Ja ne bih išao isprobavati, blefira ili Putin ili ne. Putin je poslao tu raketu, bila ona interkontinentalna neka nova ili varijacija neke starije generacije srednje dometne nuklearne rakete. To uopće nije bitno. Bitno je da je on spreman na tako nešto. Tako da to treba shvatiti ozbiljno, rekao je Kovač.
Dodao je da su Rusi 30 minuta prije lansiranja obavijestili Amerikance, što su potvrdili i sami Amerikanci, što ukazuje na postojanje "crvene linije" i komunikacije između dvaju ministarstava obrane.
- Obje strane imaju strateški interes, a to je izbjeći eskalaciju, rekao je.
10:01 Posljednjih dana svjedočimo eskalaciji sukoba u Ukrajini što je dovelo do opravdane zabrinutosti javnosti zbog mogućeg širenja sukoba. U toj su se kakofoniji izgubili racionalni glasovi s obje strane ratne linije koji signaliziraju mogućnost sjedanja za pregovarački stol.
Analizu našeg Željka Trkanjeca, koji piše o Putinovim porukama i prijetnjama pročitajte OVDJE
9:58 Rusija je uključila teritorije koje okupira u Ukrajini u svoje nedavno izvješće o inventaru stakleničkih plinova Ujedinjenim narodima, što je izazvalo proteste ukrajinskih dužnosnika i aktivista na summitu o klimatskim promjenama COP29 ovog tjedna.
Ovaj potez Moskve dolazi u trenutku kada ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra potencijalne pregovore o mirovnom sporazumu s budućim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji bi mogli odlučiti o sudbini golemih dijelova teritorija. Opširnije pročitajte OVDJE.
Američki senator Mike Rounds, republikanac i saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je da se Rusiji ne može vjerovati da će se uključiti u mirovne pregovore za okončanje rata u Ukrajini.
"Koliko god bih želio vjerovati da možemo pregovarati s tiraninom, rekao bih da se možda varamo", upozorio je Rounds na Sigurnosnom forumu u Halifaxu, govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Njegove su izjave u suprotnosti s najavama Donalda Trumpa, novoizabranog predsjednika, koji je najavio u nekoliko navrata da želi brzi dogovor o okončanju rata. Trump je s divljenjem govorio o Putinu u nekoliko navrata.
"Vjerujete li da će ovaj tiranin, ako mu ponudite dio slobodne zemlje, stati? Volio bih da mogu reći da postoji jednostavan izlaz, ali ne postoji", rekao je Rounds, a prenosi Politico.
Dok su se mnogi Trumpovi saveznici u Kongresu protivili stalnoj vojnoj pomoći Ukrajini, republikanci u Senatu bili su skeptični prema pregovorima s Moskvom. Rounds je otišao toliko daleko da je izrazio frustraciju što SAD Kijevu nije dostavio više oružja.
"Osjećam se tako frustrirano što im nismo bili u mogućnosti osigurati svu opremu koja im je potrebna i sve sustave naoružanja kako bi odgovorili na apsolutnu tiraniju koja dolazi iz Rusije. Pitam se zašto nismo učinili brže nego što jesmo", poručio je.
Podsjetimo, rusko priznanje da je u ruskom napadu na grad Dnipro testirano novo naoružanje - hipersonična balistička raketa Orešnik - koje je nosilo šest nenuklearnih bojevih glava, izazvalo je burne reakcije diljem svijeta.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da će Rusija nastaviti s testiranjem svoje nove hipersonične rakete u borbi, a ruska vojska kaže da ova raketa srednjeg dometa može pogoditi ciljeve diljem Europe.
"Na temelju postavljenih zadaća i dometa ovog oružja, ono može napadati ciljeve diljem Europe, što ga izdvaja od drugih vrsta visokopreciznog oružja dugog dometa", rekao je šef ruskih strateških raketnih snaga Sergej Karakajev na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom. Po riječima generala Karakajeva, raketu ne može zaustaviti protuzračna obrana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....