“Takozvani “njemačko-francuski non paper” koji je objavio Koha Ditore, lažna je vijest, fake news! Možda i postoji papir, ali svakako nije njemačko-francuski. Naša puna potpora za dijalog koji vodi posebni predstavnik EU Miroslav Lajčák kako je prošlog četvrtka njemački ministar vanjskih poslova Mass (Heiko) naglasio u Prištini”.
Tako je u utorak ujutro na Twitteru reagirao Jörn Rohde, njemački ambasador na Kosovu, nakon što je prištinski dnevni list Koha Ditore objavio još jedan non paper, sada već treći, koji se bavi problematikom Zapadnog Balkana. Izvori prištinskog dnevnog lista navode da je riječ o njemačko-francuskom uratku. Što svatko može odbaciti jer je to i bit diplomatskog dokumenta koji nema oznaku autora. Non paper se, primjerice, koristi za traženje privole za ambasadora. Jer, ako zemlja u koju treba ići ne želi tu osobu (kao što je Vatikan odbio jednog hrvatskog ambasadora), tada naprosto ne odgovore na non paper. I to je poruka.
U izjavi njemačkog ambasadora ističe se da dokument “nije njemačko francuski”, ali se ne opovrgava njegovo postojanje. “There might be a paper” je u diplomatskom rječniku gotovo istovjetno kao i “vjerojatno postoji”.
Kako navode neimenovani briselski izvori za Euractiv.hr, o ovim se prijedlozima raspravlja u EU iza zatvorenih vrata.
Novi se dokument bavi pitanjem normalizacije odnosa Beograda i Prištine i ulogom EU u tom procesu koja je definirana odlukom Opće Skupštine UN-a. Naglašava se da “niti jedna druga strana ne može biti moderator tih pregovora". Poruka Moskvi. Dijelom i Washingtonu.
Dokument navodi da “Kosovo neće postavljati trgovinske barijere Srbiji koja će zadržati status quo kad je riječ o međunarodnim priznanjima Kosova” i obje će se strane pridržavati uspostavljenog moratorija u međunarodnoj areni. Što je razrađen mehanizam definiran prošlog rujna u Washingtonu kad je američki predsjednik Donald Trump ugostio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i tadašnjeg kosovskog premijera Avdullaha Hotija.
Recentnost dokumenta potvrđuje navođenje Albina Kurtija kao pregovarača s Vučićem u procesu koji treba dovršen do “kraja veljače 2022.”. Sporazum, koji će biti sklopljen, mora biti “pravno obvezujući, uzimati u obzir Parišku povelju i Helsinški završni akt te smjernice Kontaktne skupine za Kosovo iz 2005. godine”. “Postizanje takvog sporazuma od strateške je važnosti za EU”, stoji u dokumentu. Rješenje predviđa uzajamno priznanje u okviru međunarodnih granica. Dokument ovdje navodi dva termina: boundary i border.
Evo kako tu razliku tumači Encyclopedia of Geography: “Mnogi autori koriste granicu (border) da označe formalnu političku liniju podjele između teritorijalnih jedinica, poput država, a među (boundary) da označe diferenciju kulturne i društvene skupine koja na terenu može ili ne mora biti označena linijama podjele.” Regulacija granica (borders) i delimitacija će se provesti samo uzajamnim sporazumom, a sve će sporove rješavati miroljubivo, traži non paper. “EU će u ime obiju strana zaposliti neovisno tijelo kako bi podržalo proces delimitacije granica”.
Kosovo će pristati na formiranje Zajednice srpskih općina na sjeveru koje će imati sva prava na području “ekonomskog razvoja, obrazovanja, javnog zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja”. Formirat će se i Autonomni distrikt Sjevernog Kosova kao “administrativna jedinica lokalne samouprave na Kosovu koja ima pravo donošenja zakona u pitanjima regionalne ekonomije, financija, vlasništva, infrastrukture, kulture, obrazovanja, zdravstvene skrbi, društvenog blagostanja, pravosuđa, policijskih poslova, stanovanja, urbanog razvoja i europske suradnje u skladu s Kosovskim ustavom”.
Distrikt će činiti grad Zvečan i njegovih 35 sela, Leposavić sa 72 sela, Sjeverna Mitrovica i pripadajuće katastarske zone i Zubin potok za 63 sela. Na čelu će biti guverner, koji će predstavljati kosovsku vladu, Skupština će predstavljati stanovništvo, a Izvršno vijeće (tako se u bivšoj Jugoslaviji zvala vlada) će biti “zajedničko tijelo Autonomnog distrikta, kosovske vlade, vlade Srbije i EU”.
Dokument traži da se obje strane obvežu na mirno postojanje i djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) na Kosovu”, naglašava se. Kosovske vlasti moraju prihvatiti SPC kao “samoupravni dio kosovskog političkog i ustavnog sustava” s privilegiranim statusom kad je riječ o imovini uz širenje zaštićenih zona na “više od 40 religijskih i kulturnih lokacija”. Patrijarh SPC-a ima pravo na sjedište u Peći.
Formirat će se i ekonomska zona Mitrovica koja će, prema obrascu europskih regija, formirati ekonomsku slobodnu zonu koja će se širiti na regiju Novog Pazara na jugu Srbije kao “transnacionalna slobodna zona”.
Obje strane moraju provesti ustavne i zakonske promjene važne za provedbu ovog sporazuma nakon čije ratifikacije Srbija neće stavljati prepreke na članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. Obje će strane formirati i “Vijeće uzajamnog prijateljstva”.
Rješenje koje su nudi ovim prijedlogom trebalo bi biti prihvatljivo objema stranama: Vučiću omogućava da ga brani jer Srbi dobivaju poseban Distrikt (kao Distrikt Brčko u BiH koji je uspostavljen zbog strateške važnosti, ali i zato što je ondje bio rođen Alija Izetbegović), a SPC punu zaštitu uz očuvanje Pećke patrijaršije. Kosovski premijer Albin Kurti neće biti zadovoljan, ali otvaranje vrata ulasku u međunarodne organizacije vrjednije je od nastavka izolacije. A tu je i proces približavanja EU.
Za razliku od non papera koji su navodno napisali slovenski i mađarski premijeri, Janez Janša i Viktor Orbán, ovaj je razuman, razložan i provediv. I zato se može zaključiti da iza njega stoje ugledne i utjecajne diplomatske službe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....