Nezapamćene poplave koje su u Španjolskoj već odnijele najmanje stotinu ljudskih života, najvjerojatnije su uzrokovane meteorološkim fenomenom do kojeg dolazi zbog miješanja hladnog i toplog zraka te se stvaraju izuzetno snažni kišni oblaci.
Podsjetimo, u Valenciji je kroz samo nekoliko sati pala godišnja količina padalina.
Fenomen je lokalno poznat pod akronimom DANA, podsjeća Reuters, što je postao svojevrsni sinonim za izoliranu depresiju u visokim nadmorskim visinama. Za razliku od uobičajenih oluja i pljuskova, može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim strujama zraka. Posebno je prisutna na području istočne i južne Španjolske, upravo zato što se ta područja nalaze na vjetrometini Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.
Ovome čemu su Španjolci jučer svjedočili, bila je možda i najintenzivnija DANA u posljednjem stoljeću, podsjeća Ruben del Campo, glasnogovornik španjolske nacionalne meteorološke agencije Aemet.
- Prognoza je bila u skladu s onim što se uistinu i dogodilo na terenu. Međutim, na području Utiela i Chive, u pokrajini Valencia, padaline su premašile 300 litara po kvadratnom metru. U tom su se području oluje neprestano regenerirale – objašnjava Reutersu.
Akronim DANA skovan je ranih 2000-tih godina. Prije toga se svaka jača jesenska kiša, koja je karakteristična za mediteransku klimu, „u narodu” nazivala gota fria (op.a. hladna kap). Porijeklo tog fenomena datira iz 1886., kada su njemački znanstvenici uveli ideju „kaltlufttropfen”, ili hladni zračni pad, kako bi opisali smetnje u visokim nadmorskim visinama.
Naime, kada hladan atmosferski zrak dolazi preko mediteranskih voda, koje su obično prilično tople, dođe do bržeg uzdizanja vrućeg zraka, a time i do formiranja gustih oblaka zasićenih vodom. Takvi oblaci satima mogu ostati nad istim područjem, čime se povećava njihov razorni potencijal.
Još uvijek je prerano decidirano zaključiti kako su glavni uzrok jučerašnje katastrofe klimatske promjene, no većina stručnjaka suglasna je oko tvrdnje da povećanje temperature samog Sredozemnog mora u kombinaciji s vlažnijim atmosferskim uvjetima doprinosi učestalijim meteorološkim ekstremima.
- U budućnosti ćemo vidjeti još više ovakvih poplava, jer fenomeni nose potpise klimatskih promena – tvrdi Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu za Reuters.
Rekla je da su čak i sofisticirane tehnologije pravovremenih upozorenja na jake padaline malo doprinijele u pokušaju prevencije smrtnih slučajeva.
- Upozoriti ljude na to da će padati kiša više nije dovoljno. Mogli smo vidjeti da su se ljudi izlagali nepotrebnom riziku samim time da su vozili kroz poplavljene ulice – upozorava Cloke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....