U Azerbajdžanu ništa novo. Ni nakon ovih, prijevremenih, parlamentarnih izbora nije došlo do nikakvih promjena. Vladajuća stranka predsjednika Ilhana Alijeva - Novi Azerbajdžan (Yeni Azərbaycan), koju je inače osnovao njegov otac Haidar Alijev, zadnji šef azerbajdžanske komunističke partije i bivši šef republičkog KGB-a, ponovno ima većinu u Mili medžlisu, kako se zove mjesni parlament.
Od 125 zastupnika, vladajuća svemoćna propredsjednička stranka dobila je 68 mjesta, kao i na prošlim izborima, ali oporba nema razloga za slavlje. Naime, ni jedna "prava" oporbena stranka nije dobila ni jednog jedinog zastupnika, jer su ostalih 57 mjesta raspoređena tako da je oko 40 neovisnih kandidata, ali svi podržavaju "liniju predsjednika".
Recimo neovisni kandidat je bio i azerbajdžanski ambasador u Rusiji - Polad Bulj-Buljogli. Ostatak su dobile stranke koje su također potpisale vjernost "političkom pravcu Ilhana Alijeva". No, jedna od zanimljivosti ovih izbora je prilična biračka apatija, koja ide u korist režimu, jer je na izbore izašlo jedva 37 posto glasača, a iz EU i Vijeća Europe nije bilo promatrača, tek predstavnici Rusije, Uzbekistana i Bjelorusije, koji su, prenosi ruska prokremaljska agencija TASS, pohvalili "demokratičnost izbora i izbornog procesa".
Osim toga, u Azerbajdžanu ima dosta političkih zatvorenika, kao i novinara po zatvorima. No, inače najjača oporbena stranka Narodni front Azerbajdžana (Azərbaycan Xalq Cəbhəsi Partiyası) prvog postkomunističkog predsjednika Abdulfaza Elçibeya, bojkotirala je izbore, jer kako su kazali - "izašli bi na izbore da imamo makar 1 posto šanse, ali s obzirom na to da nema ni toliko, odlučili smo se na bojkot". Da je njihov izračun više-manje točan, pokazuje i druga oporbena stranka Musavat, koja se odlučila na izlazak, ali nisu prošli prag, te su ih napadali da su svojim bezuspješnim "nastupom" samo dali legitimitet "izbornoj farsi".
I neovisni azerbajdžanski politolog Azer Gasimli za Deutsche Welle kaže kako u principu" ne odobrava bojkot, ali u ovim okolnostima "nema druge". On kaže kako bi oporba trebala imati drugačiju taktiku i pokušati s mogućim "sveopćim" okrupnjavanjem, jer sadašnja situacija samo ide na ruku predsjedniku Ilhanu Alijevu, koji broji svoj peti mandat jer je na vlasti od 2003. godine, kada je naslijedio oca Haidara.
Podsjetimo, ovo su i prvi parlamentarni izbori nakon velike pobjede u ratu protiv Armenije i povratka, odcijepljene pokrajine Nagorni Karabah. Inače, izbori su bili prijevremeni (trebali su se održati u siječnju 2025. godine) jer se u studenom u Bakuu održava velika međunarodna UN-ova konferencija o klimatskim promjenama - COP 29 (United Nations Climate Change Conference), pa da, kako stoji u obrazloženju - "predizborna kampanja" koja bi se tada odvijala ne ometa tako značajan skup. Azerbajdžan, odnosno predsjednik Ilhan Alijev, koristi situaciju s ratom u Ukrajini, zbog čega mu se "gleda kroz prste".
Naime, Azerbajdžan je veliki "proizvođač" nafte i plina, a povećali su svoje "izvozne kapacitete" prema Europi nakon što je zbog agresije na Ukrajinu Rusija prestala biti glavni "europski opskrbljivač" tim energentima. Prema podacima portala naftogaz od siječnja do svibnja 2024. izvoz plina iz Azerbajdžana iznosio je 10,6 milijardi kubičnih metara, što je 3,4 posto više nego u istom razdoblju 2023. U Europu je isporučeno 5,3 milijarde kubičnih metara, što je 50 posto ukupnog izvoza, ali najveći su opskrbljivači turskih potreba za plinom - 4,1 milijardu kubičnih metara (39 posto).
Prema podacima azerbajdžanskog Ministarstva energetike, proizvodnja plina u Azerbajdžanu u prvih šest mjeseci 2024 godine porasla je za više, od 0,7 milijardi kubnih metara nego u 2023. godine. Azerbajdžan je 31. prosinca 2020. započeo komercijalnu isporuku plina Europi preko Transjadranskog plinovoda koji je dio Južnog plinskog koridora. Kupci azerbajdžanskog plina u Europi su Italija, Grčka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Srbija, a sada su se u razgovore uključile i druge zemlje EU, a u planu su i novi plinovodi i naftovodi prema Europi. U Bakuu je nedavno boravio ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je, prema nekim izvorima, dogovarao izvoz ruskog plina u Azerbajdžan, kako bi nadoknadili plin za azerbajdžanske domaće potrebe te ruskim plinom "pokrili" sve veći azerbajdžanski izvoz. Tako da se Bakuu sada mnogi umiljavaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....