Kako rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, pješadija 59. brigade suočava se s grubom stvarnošću: ponestaje im vojnika i streljiva za pružanje otpora ruskim osvajačima.
Jedan zapovjednik voda zvan Tigar procijenio je da je samo 60 do 70 posto od nekoliko tisuća ljudi u brigadi na početku sukoba i dalje u službi. Ostali su poginuli, ranjeni ili otpušteni zbog starosti ili bolesti.
Teške žrtve koje su nanijele ruske snage pogoršavaju katastrofalni uvjeti na istočnom bojištu gdje se smrznuto tlo pretvara u gusto blato na neuobičajeno toplom vremenu izazivajući vojnicima probleme sa zdravljem.
„Vrijeme je kiša, snijeg, kiša, snijeg. Ljudi zbog toga obolijevaju od obične gripe ili angine. Izvan su akcije neko vrijeme i nema ih tko zamijeniti”, rekao je zapovjednik satnije u brigadi zvan Limuzina. „Najveći problem u ovom trenutku u svakoj postrojbi je manjak ljudi.”
Pred drugu godišnjicu ruske invazije koja se obilježava 24. veljače, Rusija predsjednika Vladimira Putina dominira u sukobu u kojem se kombiniraju rovovske bitke iscrpljivanja, koje podsjećaju na Prvi svjetski rat, s visokotehnološkim ratom s desecima tisuća dronova.
Moskva je zadnjih mjeseci postigla male napretke i jednu veliku pobjedu prošli vikend zauzevši Avdijivku u Donjeckoj oblasti na istoku zemlje.
Glasnogovornik 3. posebne jurišne brigade, jedne od postrojbi koje su pokušavale obraniti grad, rekao je da su branitelji bili brojčano nadjačani sedam prema jedan.
Reuters je razgovarao s više od 200 vojnika i zapovjednika pješadijskih, dronovskih i topničkih postrojbi u različitim sektorima tisuću kilometara dugog bojišta na istoku i jugu Ukrajine.
Premda i dalje motivirani za borbu protiv ruskih okupatora, govorili su o izazovima pružanja otpora većem i bolje opskrbljenom neprijatelju dok vojna pomoć sa Zapada sve sporije stiže unatoč molbama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Drugi zapovjednik 59. brigade, koji je rekao da se zove Hrihorij, opisao je nemilosrdne napade skupina od po pet do sedam ruskih vojnika koji bi jurišali do deset puta na dan kao „topovsko meso”, što Ruse skupo stoji u ljudstvu, ali je i velika prijetnja za njegove vojnike.
„Kada se jedan ili dva obrambena položaja bore protiv takvih napada cijeli dan, momci se umore”, rekao je Hrihorij dok su on i njegovi iscrpljeni ljudi bili na kratkoj rotaciji s bojišta u blizini Donjecka koji drže Rusi.
„Oružje se pokvari, i ako ne postoji mogućnost da im se dopremi još streljiva ili zamijeni oružje, tada shvaćate kamo to vodi.”
Ukrajinsko i rusko ministarstvo obrane nisu odgovorili na upit za komentarom situacije na bojištu i kako obje strane namjeravaju voditi rat do kraja godine.
Traže se borci i streljivo
Kijev se jako oslanja na novac i opremu iz inozemstva kako bi vodio rat, ali budući da je 61 milijarda američkih dolara pomoći SAD-a blokirana zbog političkih nesuglasica u Washingtonu, ranjiviji je nego ikad prije.
Vojnik koji služi u topničkoj postrojbi GRAD zvan Škorpion rekao je da njegov lanser, koji koristi sovjetsko streljivo koje posjeduje nekoliko ukrajinskih saveznika, sada radi s oko 30 posto kapaciteta.
„Ovako je odnedavno”, rekao je. „Nema dovoljno stranog streljiva.”
Topničke granate jako nedostaju i zbog nesposobnosti zapadnih zemalja da održe ritam isporuka. Uz stanku u američkoj pomoći, EU je priznao da neće ostvariti cilj slanja milijun granata Ukrajini do ožujka i to za gotovo polovicu.
Michael Kofman, stručnjak za rusku vojsku pri Carnegievoj zakladi za međunarodni mir, think-tanku u Washingtonu, ocijenio je da rusko topništvo ispaljuje pet puta više granata od ukrajinskog, što je rekao i Hrihorij iz 59. brigade.
„Ukrajina ne dobiva dovoljne količine topničkog streljiva kako bi ispunila svoje minimalne obrambene potrebe i to nije održiva situacija u budućnosti”, rekao je Kofman.
Moskva sada kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija uključujući Krim koji je anektirala 2014., čak i ako linije bojišta uglavnom stagniraju zadnjih 14 mjeseci.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da njihove oružane snage sada imaju oko 800.000 ljudi, a Putin je u prosincu naredio da se ruske snage povećaju za 170.000 vojnika na 1,3 milijuna.
Osim vojnika, obrambena potrošnja Moskve daleko je veća od ukrajinske. Za ovu je godinu namijenila 109 milijardi američkih dolara za taj sektor, više nego dvostruko više od ukrajinskog ekvivalentnog cilja od 43,8 milijardi američkih dolara.
Novi zakon koji ima za cilj mobilizaciju još 450 do 500 tisuća Ukrajinaca polako se probija kroz parlamentarnu proceduru, ali nekim vojnicima koji se sada bore značajna pojačanja izgledaju kao daleka nada.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov nedavno je, u pismu EU-u, ocijenio da je manjak topničkog streljiva „kritičan”, pozivajući europske čelnike da učine više kako bi povećali opskrbu.
U pismu je naveo da Ukrajini „apsolutno kritično” treba „minimalno” 6000 topničkih granata svaki dan, a njegove snage mogu ispaliti samo 2000 na dan, prenio je Financial Times.
Dronovski rat
Konvencionalne ratne zrakoplove može se relativno rijetko vidjeti iznad bojišta, uglavnom zahvaljujući protuzračnoj obrani. No na nebu se vodi drukčija bitka i obje strane nastoje steći premoć dronovima. Dronovi su jeftini i mogu pratiti kretanje neprijatelja i precizno napadati.
Kijev nadgleda procvat proizvodnje dronova i inovacija i razvija napredne dronove dalekog dometa, a Moskva ne zaostaje i jako puno ulaže u dronove pa je poništila ranu prednost Ukrajine. Razmjeri su zapanjujući.
Samo na ukrajinskoj strani, prošle je godine od proizvođača naručeno više od 300.000 dronova, a više od 100.000 poslano je na bojište, rekao je ministar za digitalni razvoj Mihailo Fedorov za Reuters.
Snažan fokus sada je na laganim, okretnim FPV dronovima čiji operatori ili piloti imaju pregled situacije na bojištu iz prve ruke zahvaljujući kameri na letjelici. Predsjednik Zelenski postavio je cilj da Ukrajina ove godine proizvede milijun FPV dronova.
Limuzina, zapovjednik 59. brigade, rekao je da rašireno rusko korištenje dronova otežava ukrajinskim postrojbama da uspostave ili ojačaju utvrđene položaje.
„Naši momci počnu nešto, dron ih vidi i stigne drugi dron da baci nešto na njih.”
Dronovi su također prisilili Ruse da premjeste vrijedna vozila i oružane sustave nekoliko kilometara natrag, po dvojici ukrajinskih pilota dronova u različitim postrojbama.
„Sada je jako teško pronaći vozila za gađanje... većina vozila je devet do deset kilometara dalje ili više”, rekao je pilot iz 24. brigade zvan Nato. „Na početku su bili jako ležerni na sedam kilometara udaljenosti.”
Druga dvojica ukrajinskih pilota dronova, Leleka i Darwin, koji služe u elitnoj dronovskoj postrojbi Ahilej 92. brigade, rekli su da se iznad bojišta ponekad formiraju redovi od dva ili tri drona koji čekaju da gađaju neprijateljske mete.
Leleka se prisjetio kako su se četiri drona iz različitih ukrajinskih postrojbi jednom prilikom okupili kako bi napali metu. „Kao taksiji na zračnoj luci, jedan dron dođe, onda drugi, onda treći.”
Isto vrijedi i za Ruse, čiji su dronovi sada brojniji od ukrajinskih, po ukrajinskim pilotima iz triju postrojbi. Rusko ministarstvo obrane objavilo je ovaj mjesec da je Rusija povećala proizvodnju vojnih dronova u proteklih godinu dana, ne otkrivajući brojke.
Kako upotreba dronova raste, obje strane jačaju i razvoj elektroničkih sustava koji mogu poremetiti frekvencije koje se koriste u komunikaciji pilota s dronovima kako bi se srušili ili promašili metu.
Darwin, dvadesetogodišnjak koji je napustio studij medicine kako bi se pridružio vojsci kada je Rusija napala Ukrajinu, usporedio je aktualnu utrku u naoružanju dronovima s onom između ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane: zrakoplovi su dominirali u Drugom svjetskom ratu, ali moderni sustavi za protuzračnu obranu u velikoj su mjeri ograničili njihovo korištenje u ovom ratu, rekao je.
„U budućnosti, siguran sam da će se dogoditi isto s dronovima: koncentracija i učinkovitost elektroničkog ratovanja postat će tolika da će bilo kakva veza između drona i njegova pilota postati nemoguća.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....