Beograd će dobiti svoj Manhattan! Grandiozan projekt “Beograd na vodi” branio je prošli tjedan u Skupštini Srbije osobno premijer Aleksandar Vučić. U 70 minuta dugom ekspozeu objašnjavao je zastupnicima i srpskoj javnosti zbog čega je potrebno nacionalizirati zgrade i zemljišta uz obalu Save prema ušću u Dunav, u pojasu između rijeke i Glavne željezničke stanice. I uspio je: za poseban zakon kojim će se pogurati ta golema arapska investicija - spominje se nevjerojatnu 3,1 milijardu dolara - glasalo je 176 zastupnika vladajuće koalicije, a samo ih je devet bilo protiv.
Balkanski Dubai
Na pročelju zgrade Željezničke stanice u Beogradu obješen je golem plakat futurističkog projekta koji će - ako se sagrade sve te staklene kule zanimljivih oblika - Beograd pretvoriti u balkanski Dubai. Investitor bi trebala biti tvrtka Emaar Properties koja je sagradila najveću zgradu na svijetu - Burj Khalifa. Cijela 828 metara visoka zgrada u najvećem gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata sagrađena je za 1,5 milijardi dolara, a sada bi ista tvrtka bila spremna u Beograd uložiti dvostruko više novca. Doduše, ne sve odjednom, nego u fazama, a prvo bi, kako su najavljivali, htjeli sagraditi veliki shopping centar. Za razliku od Zagreba koji ima i previše kvadrata u shopping mallovima, Beograd je još uvijek po broju i veličini shopping centara u odnosu na broj stanovnika daleko ispod europskog prosjeka.
“Beograd na vodi” trebao bi biti najveća arapska investicija u Srbiji. Predstavnici tvrtke Emaar, u većinskom vlasništvu vladara Dubaija, stigli su u Beograd prije dvije godine u sklopu delegacije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je predvodio princ Muhamed bin Zajed al Nahjan. Princ Bin Zajed se više puta susreo sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem, kojega naziva svojim prijateljem. Arapi su zainteresirani za izuzetno atraktivan prostor u srcu Beograda, no traže da Srbija, odnosno njezin glavni grad, prvo urede teren - sruše postojeće zgrade i obeštete vlasnike.
Sve to bit će moguće tek nakon usvajanja zakona kojim je omogućena eksproprijacija nekretnina “uz tržišnu nadoknadu”. Beograd ima sličan problem kao i Zagreb - željezničko čvorište u centru grada. Novim zakonom bit će omogućeno i premještanje pruge izvan centra. Kako već više od četiri desetljeća beogradski urbanisti imaju plan uređenja toga 300 metara širokog pojasa uz obalu Save, tako su na tom prostoru ostale straćare u koje se gotovo ništa nije ulagalo jer su vlasnici čekali rušenje.
Čisti se Savamala
Od rujna prošle godine grad je s tog prostora iselio 88 obitelji, izjavio je gradonačelnik Beograda Siniša Mali. Svi su dobili nove, zamjenske stanove.
I krenulo je. Da nije riječ o jednom od megalomanskih projekata koji se nikad neće ostvariti, pokazao je premijer Vučić objavljujući da je od 246 objekata planiranih u prvoj fazi, do početka travnja uklonjeno njih 179 na području Savamale, derutnog dijela grada uz Brankov most. Sada se već i golim okom primijeti da se prostor raščišćava. Postupno se prazni 40 hektara zemljišta koliko bi trebala obuhvatiti prva faza projekta “Beograd na vodi”.
Za eksproprijaciju zemljišta i svih objekata u toj prvoj fazi projekta potrebno je oko 40 milijuna eura, objavio je srpski premijer. Dio novca dat će Beograd, dio će ići iz državnog proračuna, a za dio će se tražiti privatni investitori, najavljuje Vučić.
Cijeli projekt trebao bi obuhvaćati golem prostor od 177 hektara u srcu grada. Vučić je priznao da vjerojatno kompletan posao neće biti dovršen ni za petnaest godina, ali bi Beograd mogao postati ljepši već za nekoliko godina.
Projekt “Beograd na vodi” predviđa gradnju više od milijun kvadrata stambenog prostora, 750.000 četvornih metara poslovnih prostora i oko 62.000 kvadrata javnih sadržaja poput škola, vrtića, ambulanti i kulturnih ustanova. Aleksandar Vučić ga je za skupštinskom govornicom zagovarao ističući da je važan za cijelu Srbiju jer će zaposliti desetke tisuća ljudi i pomoći gospodarstvu zemlje da se izvuče iz krize. No, mnogi u Srbiji kritiziraju njegove “kule u zraku” te upozoravaju da se krše sva pravila struke i otima potencijalno najznačajniji javni prostor građanima.
‘Otpor modernizaciji’
- Nisam očekivao ovoliki otpor napretku i modernizaciji - rekao je Vučić i usporedio nesagrađeni stakleni grad na obali Save s velikim otporima prilikom gradnje Eiffelova tornja u Parizu. Ideja o spuštanju Beograda na svoje rijeke postoji od 50-ih godina prošlog stoljeća, podsjetio je Vučić, a plan o premještanju željezničke pruge s obale Save ušla je u generalni urbanistički plan Beograda još 1972. godine. Vučić vatreno zagovara projekt, ističući da će s “Beogradom na vodi” dobitnici biti država i narod, “a ne tajkuni”.
- Novac se neće slijevati u tajkunske džepove - poručio je Vučić, kao da ulaže država Srbija, a ne privatni investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji također očekuju zaradu. Ali, oni su stranci, a ne u Srbiji posebno omraženi domaći bogataši.
Ideja stara tri godine
- Neki tajkuni su mogli postati vlasnici obale, država im sada kvari posao - istaknuo je premijer Srbije.
U Skupštini Srbije rekao je da će se prvo graditi dvije stambene kule, već od ljeta ove godine. Istodobno će se raditi na projektima kule Beograd, jedinstvenog shopping centra i luksuznog hotela, s početkom gradnje u ljeto iduće godine. Odmah kreće eksproprijacija zemljišta, čime se stvaraju uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, objasnio je beogradski gradonačelnik Siniša Mali. Nakon toga mogu početi prvi radovi.
Najveća investicija u Beogradu u posljednjih desetak godina bio je most Gazela, sagrađen u vrijeme gradonačelnika Dragana Đilasa. I za gradnju tog mosta morao je biti donesen poseban zakon jer prema postojećem zakonu o eksproprijaciji cijeli postupak traje predugo.
Otkad se pojavio kao prva ideja, “Beograd na vodi” je na udaru kritika s raznih strana. Inicijatori nisu bili biznismeni iz Dubaija, nego vladajuća Srpska napredna stranka koja je projekt istaknula u svojoj izbornoj kampanji 2012. godine. U međuvremenu su našli investitore, bogate Arape.
Beogradski tjednik Vreme objavio je otvoreno pismo Akademije arhitekture Srbije - koju čini, među ostalim, 17 sveučilišnih profesora - koja traži hitnu obustavu projekta jer ga smatra apsurdnim, neprimjenjivim i štetnim. Arhitekti su zgroženi činjenicom što se u projekt ide s maketom sjajnih nebodera, a da se ne zna tko ju je napravio.
Pojas uz obalu Save, koji se danas nalazi u geometrijskom centru naraslog Beograda, odavno su urbanisti namijenili javnoj namjeni. Projektom “Beograd na vodi” prostor je prenamijenjen za gradnju stanova i poslovnih prostora, iako uopće ne može primiti toliko ljudi koliko bi ih prema projektu svakodnevno cirkuliralo. Kako riješiti infrastrukturu, struju i vodu, kako regulirati promet kada bi se samo jedna ulica morala proširiti za šest traka u svakom smjeru? Kako sagraditi 40.000 garažnih mjesta ispod rijeke? “Beograd na vodi je potpun promašaj i nikakve naknadne korekcije ne mogu mu pomoći da zaživi u skladu s tehničkim zahtjevima i potencijalima tog prostora”, poručuju ugledni beogradski arhitekti.
Upitna transparentnost
Protiv megalomanskog projekta je Mihajlo Mitrović, arhitekt Geneksove kule, Zapadnih vrata Beograda, monumentalne građevine na ulazu u grad uz autocestu Zagreb - Beograd. Ugledni arhitekt je otišao na razgovor s gradonačelnikom Sinišom Malim. Gradonačelnik ga je pitao je li točno da su i Vrata Beograda dočekana na nož, kao sada ovaj projekt. Mitrović je odgovorio da je to točno, ali da se dva projekta uopće ne mogu uspoređivati: njegova je zgrada napravljena na rubu grada, a ovaj golem kompleks trebao bi biti usađen u samom centru srpske metropole.
Iz udruženja Transparentnost Srbija upozorili su da je projekt sve samo ne transparentan: uopće se ne zna pod kojim će uvjetima investitor dobiti pravo gradnje, ni o kojoj je vrsti ugovora riječ. Premijer Srbije i gradonačelnik Beograda dosad su ponavljali samo to da investitor preuzima na sebe rizik ako sagrađene kvadrate ne bude mogao prodati. Srbija bi pritom morala samo osigurati zemljište. - Mi ćemo dati čistu zemlju, a oni će unijeti financijska sredstva nužna da bi se tih 1,8 milijuna kvadrata prostora sagradilo - uvjerava javnost gradonačelnik Siniša Mali, ističući kako je svima u interesu da se uklone straćare, zahrđali vagoni i olupine brodova te da centar Beograda dobije novo lice kakvo zaslužuje.